Sadik Ahmetović
0

'Ljudska prava u BiH su na niskom nivou'

FENA
U povodu obilježavanja 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH organizirala je danas u Sarajevu posebnu sjednicu.

Sjednica je organizirana u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP), Međunarodnim komitetom Crvenog križa (MKCK), Institutom za nestale osobe BiH i Vijećem Evrope.

Predsjedavajući Zajedničke komisije Sadik Ahmetović je na pres-konferenciji nakon sjednice kazao da se BiH ne može pohvaliti stepenom ljudskih prava.

„To je činjenica i od nje ne treba niko u BiH da bježi. Ukoliko budemo bježali od tih činjenica sakrit ćemo i odgovornost svih onih koji trebaju više raditi na što većem stepenu poštivanja ljudskih prava u BiH“, kazao je Ahmetović.

Po njegovim riječima, na današnjoj sjednici značajna pažnja je posvećena segmetu nestalih osoba.

„To je jedan od visokih prioriteta, ili bi trebao biti jedan od najvećih prioriteta države BiH u narednom periodu“, smatra Ahmetović.

Generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger je rekla da se danas još traga za 13.000 nestalih osoba.

Po njenim riječima, BiH je puno uradila na rješavanju ovog pitanja time što je oformila Institut za nestale osobe, donesen je zakon o nestalim osobama, a postoji ideja stvaranja fonda za pomoć porodicama nestalih osoba.

Bomberger je istaknula da zakon tek treba implementirati te da treba osigurati da se zaista kreira fond za pomoć porodicama nestalih.

„Nadamo se da će u 2009. godini konačno početi implementacija zakona o nestalim osobama i da će se stvoriti fond za pomoć porodicama nestalih. Mislim da su porodice dovoljno dugo čekale“, kazala je Bomberger.

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović je istaknuo da, uprkos mnogobrojim opstrukcijama koje su dolazile s različitih strana, Institut ove godine bilježi vjerovatno ponajbolji konačni rezultat kad je u pitanju pronalaženje i identifikacija nestalih osoba na prostorima BiH.

Po njegovim riječima, to znači da je više od 2.000 kompletnih ili nekompletnih posmrtnih ostataka do sada ekshumirano, a u toku su još neke ekshumacije.

“Broj identificiranih putem DNK-a i znatno manje klasičnom metodom je prešao ove godine 1.000. To znači da je 1.000 porodica konačno dobilo ono što je čekalo godinama”, kazao je Mašović.

On je posebno naglasio pitanje fonda za potporu porodicama nestalih.

“Zaista ne postoje nikakvi razlozi da taj fond nekoliko mjeseci nakon usvajanja zakona o nestalim nije profunkcionisao. Trenutno su sporenja o tome gdje će biti sjedište fonda i koliko će koji od entiteta, države i Distrikta participirati u finansijskom smislu u tom fondu. Očigledno da su tako male razlike da je nedopustivo da porodice koje imaju nestale članove već dugo ne mogu da ostvare to pravo”, kazao je Mašović.

Šef delegacije MKCK u BiH Henry Fournier je rekao da prvi put vidi toliko političke volje da se ovo pitanje zaista riješi.

“Iako je dug put pred nama, iako se radi o još 13.000 osoba koje treba pronaći, ipak mislim da treba da istrajemo na ovom putu i da dođemo do konačnih rješenja, posebno kada su u pitanju porodice nestalih, kada su u pitanju njihovi socijalni i ekonomski problemi, da ne spominjem one emotivne”, kazao je Fournier.

Koliko vidim, dodao je on, ono što pokazuju vlasti kada je u pitanju rješavanje problema nestalih osoba jeste volja da se na tom pitanju radi da se ono riješi.

„Istu volju primjećujem i kada je u pitanju rješavanje drugih problema vezanih za ljudska prava“, kazao je on.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je iznio podatak da je u posljednje četiri godine ovom ministarstvu podneseno 4.590 aplikacija zbog kršenja ljudskih prava, te da je do decembra 2008. Ministarstvo registriralo 172 pojedinačna predmeta.

Za većinu predmeta Ministarstvo je napravilo pismenu i usmenu reakciju i zatražilo rješavanje predmeta u skladu sa zakonskim rokovima, a žaliteljima je predloženo kako i na koji način da izvrše pritisak na nadležne službe i kome mogu podnijeti primjedbu na osnovu ugrožavanja prava na djelotvornu zaštitu.