{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Liste čekanja su realnost, a teret su i suvišne radiološke pretrage

F
2.9.2012. u 11:35
11
17
Liste čekanja su realnost, a teret su i suvišne radiološke pretrage
11
Liste čekanja su realnost, a teret su i suvišne radiološke pretrage
Foto: Arhiv
Liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge realnost su svakog, pa tako i bh. zdravstvenog sistema.
Kod pacijenata čekanje na zdravstvene preglede izaziva zabrinutost, nezadovoljstvo i dozu nepovjerenja, a predstavnici vlasti i zdravstvene struke ističu da se u datim okolnostima, koje podrazumijevaju postojeći kadar, medicinsku opremu i ograničena finansijska sredstva, stalno ulažu napori da bi se smanjile postojeće liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge.

Agencija Fena je o problematici čekanja te efikasnijem organiziranju zdravstvenih usluga, zatražila mišljenje struke na više "adresa". Iz Federalnog ministarstva zdravstva kao pozitivan ističu podatak da su u posljednjih godinu dana pojedine liste čekanja skraćene.

"Cjelokupni zdravstveni sistem treba nastaviti aktivno raditi u pravcu smanjenja listi čekanja, a Federalno ministarstvo zdravstva će, u okviru svojih nadležnosti, shodno svojim reformskim prvacima djelovanja, i dalje raditi na uspostavi efikasnijeg sistema zdravstvene zaštite što uključuje i smanjenje listi čekanja na zdravstvene usluge, prvenstveno kroz projekt informatizacije zdravstva i kontinuirano unapređenje primarne zdravstvene zaštite kao prve karike zdravstvenog sistema“, kazao je Agenciji FENA stručni savjetnik za odnose s javnošću Ministarstva zdravstva Zlatan Peršić.

I rukovodioci zdravstvenih ustanova u Federaciji nedostatak kadra navode kao jedan od razloge za postojanje tzv. lista čekanja i kažu da situacija nije mnogo bolja ni u inozemstvu. Rade na tome da se vrijeme čekanja skrati, te ističu da se uvijek procjenjuje hitnost i prioriteti da ne bi, uslijed čekanja, bilo pogoršano zdravstveno stanje pacijenata. Vršilac dužnosti direktora Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) Damir Aganović kazao je u razgovoru za Agenciju FENA da je to, kad je u pitanju taj klinički centar, donekle posljedica i neujednačenog korištenja zdravstvenih usluga ostalih medicinskih ustanova, s naglaskom na tercijarni nivo medicinske zaštite u koji spada KCUS.

"Stalno radimo na tome da se te liste i vrijeme čekanja skrate, ali isto tako građani moraju shvatiti da postoje i mnoge druge dijagnostičke metode koje im mogu pomoći da riješe problem, a ne samo magnetna rezonanca, recimo", kaže on. Ljekari - radiolozi koji rade na magnetnoj rezonanci kažu da je 70 posto urađenih nalaza negativno, a da se gotovo 90 posto dijagnoza postavljenih magnetom rezonancom moglo pravilno dijagnosticirati i drugim metodama.

Iz KCUS-a kao primjer navode da i klinički centri u državama okruženja poput Hrvatske, Srbije i Slovenije također imaju liste čekanja za određene dijagnostičke pretrage. Prema podacima Instituta za radiologiju KCUS-a, vremenski su skraćene liste čekanja na dijagnostiku dojke s godine na tri do šest mjeseci, uz objašnjenje da se za šest mjeseci naručuju pacijentice kojima je kontrola zaista predviđena za taj period. "Pacijentica koja se prvi put javlja na pregled zbog problema s dojkom radi se odmah ako postoji sumnja na malignitet", pojašnjava direktor.

MR (magnetna rezonanca) koljena se čeka 21 dan što je dosad bilo i do tri mjeseca. Kad je u pitanju pedijatrijska dijagnostika, CT se radi odmah, a na MR čeka se deset dana. U interventnoj radiologiji na MR angiografije i CT angiografije čeka se od sedam do 10 dana. CT toraksa od 7 do 21 dan, a MR srca do 21 dan. Najduža lista čekanja je na MR glave i kičme i to do devet mjeseci.

"Ova 'relativno duga' lista čekanja može se objasniti činjenicom da na tri MRI aparata rade samo četiri radiološka inženjera, što je nedovoljan broj kad su u pitanje dvije smjene, te smo poduzeli inicijativu za raspisivanje konkursa za prijem kadra, profila diplomiranih inženjera medicinske radiologije", navodi direktor Aganović. Ističe da i kliničari traže dosta kontrola koje "padaju" u periodu od šest do devet mjeseci. "Mišljenja smo da postoji veliki broj neobjektivnih indikacija za MR mozga i MR kičme", kaže on.

Kao primjer navodi da ako je pacijentu na CT kičme pronađena diskushernija koja nije za operaciju, nema potrebe da mu se indicira MR. Ovih je, kažu u KCUS-u, primjera mnogo. U razgovoru za Agenciju FENA direktor Aganović ističe da će se uvođenjem PACS RIS i BIS sistema, koji je u završnoj fazi implementacije, imati uvid u personalne podatke pacijenata. Znat će se da li je eventualno pacijent odustao od pregleda ili je kliničar odustao, te će se spriječiti dupliranje spiskova što apsolutno, neopravdano opterećuje liste čekanja.

"Namjera nam je da uvođenjem PACS, RIS i BIS sistema (informatizacija u radiologiji) učinimo da kliničari kroz narudžbe naglase tačnu indikaciju za svaku radiološku pretragu, realno definiraju stepen hitnosti, a kroz BIS ćemo imati evidentirane ranije preglede radi komparacije. Na taj način naše liste čekanja bit će objektivne, posve sigurno smanjene jer nam PACS sistem omogućava da radimo brže", navodi Aganović. Precizira da je u Njemačkoj rađena studija komparacije klinika bez PACS i sa PACS sistemom. Došlo se do zaključka da klinike koje nemaju PACS gube 1,5 sat u "praznom hodu".

Ostale radiološke procedure koje se rade na Institutu za radiologiju nemaju liste čekanja i rade se odmah kao npr. ultrazvuk abdomena za kliničke pacijente.

"Hitni slučajevi ne stavljaju se na listu čekanja, već uslugu moraju dobiti preko reda, odmah. Isto tako, pitaju li se ikada građani koliko dugo čekaju na pregled u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ili porodične medicine i da li ih tamo primaju prema urgentnosti zdravstvenog problema ili moraju poštovati zakazani termin. Budući da smo mi, ipak, sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite očekujemo, s pravom, od primarnog nivoa osim liječenje, prvenstveno pravilno trijažiranje pacijenata za nivo naših usluga. Nikako da nam dolaze pacijenti s uputnom dijagnozom 'triježnjenje', slomljen prst prije pet dana ili glavobolja za koju sam pacijent zahtijeva MR, jer se mogu potpuno adekvatno riješiti i ambulantno", navodi direktor Aganović.

Na Klinici za radiologiju i nuklearnu medicinu Univerzitetsko kliničkog centra (UKC) Tuzla pacijenti na ultrazvučne preglede, magnet glave, CT mozga s kontrastom i mamografski pregled čekaju najviše od 20 do 25 dana. Redovni ritam rada je u oblasti standardne radiologije. Na Klinici za kardiovaskularne bolesti UKC Tuzla za pacijente koji čekaju dijagnostičke pretrage ili operativne zahvate iz oblasti interventne kardiologije i kardiohirurgije postoje liste čekanja.

"Liste se odnose na pacijente koji nisu urgentni i čije zdravstveno stanje ne zahtijeva hitan tretman, a prave se u skladu s nalogom Federalnog fonda solidarnosti koji finansira program u toj oblasti. Razlog je nedostatak finansijskih sredstava u tom fondu. I prema tim listama čekanje nije duže od dva mjeseca", kazao je FENI direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC Tuzla Midhat Nurkić. Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo i Klinici za hirurgiju operativni zahvati i dijagnostičke pretrage rade se u kontinuitetu, bez posebnih listi čekanja za određene zahvate ili pretrage.

Liste čekanja za određene vrste pregleda postoje i u Regionalnom medicinskom centru "Safet Mujić" u Mostaru, a direktor te ustanove Zlatko Guzin za FENU kaže da bi on to radije nazvao "listom prioriteta“. "Uvijek dajemo prioritet hitnim odnosno pacijentima kojima je pregled potrebno uraditi u što kraćem roku. Uvijek se procjenjuje hitnost i prioriteti da ne bi, usljed čekanja bilo pogoršano zdravstveno stanje pacijenata. Trudimo se maksimalno da liste čekanja smanjimo na najmanju moguću mjeru", kaže on.

Prema njegovim riječima za operativne zahvate i određene druge pretrage liste čekanja su minimalne, a pacijent nakon uobičajene operativne pripreme za sedam do 14 dana sve završi. Kaže da su dijagnostičke procedure u fokusu interesovanja, a "nekad djeluje da se predugo čeka na određene preglede". "U našoj ustanovi se ne čeka duže od petnaestak dana na endoskopske preglede. Nešto duže se čeka na kardiološke preglede posebno na invanzivnu dijagnostiku ili npr. ultrazvuk srca, a razlog je nedostatak kadra. Trudimo se što prije zbrinuti hitne slučajeve", kaže.

Radiološke pretrage se rade bez čekanja ukoliko medicinska dokumentacija upućuje na hitnost. Za kontrolni pregled pravi se lista čekanja koja je ponekad četiri do šest mjeseci. "Slična je situacija i s magnetnom rezonancom i CT pregledima“, kaže direktor i ponavlja da, i u slučaju čekanja nikome život neće biti ugrožen niti pogoršano zdravstveno stanje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: