Lazović za Klix.ba: Da nije bilo 1. marta ne bi se zavijorila naša zastava s ljiljanima ispred zgrade UN-a
Prvog marta 1992. godine na referendum o nezavisnosti odazvalo se 64,31 posto građana BiH, od čega je 99,44 posto glasalo da je za "suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive". Tadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović kazao je kako su 1. marta rezultati referenduma bili temelj međunarodnog priznanja BiH.
"Da nije bilo 1. marta ne bi 22. maja 1992. godine se zavijorila naša zastava sa ljiljanima ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Rezultati referenduma su osnova na kojoj se jedino mogla legitimirati i legalizirati odbrana BiH. Na krilima referendumskog pitanja branjena je i odbranjena BiH. Da nije bilo 1. marta ne bi bilo ni BiH", rekao je Lazović.
On dodaje da nažalost današnja BiH nije država za koju su građani 1. marta 1992. godine glasali ističući kako smo daleko od referendumskih ciljeva.
"Bh. društvo je partikulizirano, socijalno raslojeno, fragmentirano etničkim i drugim podjelama i kao takvo je u stanju permanentnog političkog previranja. Još uvijek ne uspijevamo pronaći rješenja sa kojima bi učvrstili državne institucije i garantovali punu primjenu ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru države", rekao je Lazović.
On ističe i da je današnja država otuđena država od svojih građana i da ne postoji niti jedna kopča koja egzistencijalno i interesno veže građane sa svojom državom.
"Zbog komplikovane ustavne konstrukcije sva bitna životna pitanja od zdravstva, obrazovanja, radnih i socijalnih prava građana rješavaju se na nižim nivoima vlast i na različite načine u zavisnost gdje žive, odnosno u kojem entitetu ili kantonu", kazao je Lazović.
Lazović je optimističan pa kaže da ipak želi da vjerujem da će u procesima približavanja BiH evropskim integracijama i prihvatanjem evropskih standarda mnogo toga biti ispravljeno i u korist svih građana.
Što se tiče perspektive naše države, on dodaje da je BiH mlada i krhka država koja je u periodu i na putu sazrijevanja već se suočila sa usponima i padovima.
"Vanjski otpori prema BiH su otklonjeni, ali sa našim unutrašnjim protivnicima se još uvijek sukobljavamo. Perspektiva je u evropskim integracijama. Priliku smo nedavno dobili, predata je aplikacija, odnosno zahtjev za prijem BiH u članstvo Evropske unije. To je čin koji bi nas sve skupa trebao uozbiljiti, učiniti odgovornijim", kazao je Lazović.
Lazović dodaje da ovaj put uloga predstavnika Evropske unije ne treba biti presudna jer je odgovornost naša.
"Neophodne promjene morat ćemo sami učiniti. Siguran sam da na tom putu morat će uslijediti i promjena sadašnjeg ustavnog uređenja države", smatra Lazović.
Što se tiče primjedbi i neslaganja sa ovim praznikom koja dolaze iz entiteta RS, Lazović smatra da one nisu opravdana.
"Referendum je bio demokratski čin izražavanja volje građana u kojem je i pored protivljenja SDS-a učestvovao i značajan broj građana srpske nacionalnosti. Negiranje 1. marta i Dana nezavisnosti od predstavnika RS-a su prekrivanje istine i odgovornosti za sve posljedice velikosrpske politike i njenih eksponenata u BiH", rekao je Lazović.
On je zaključio da je degutantno od onih pojedinaca iz RS-a koji su na državnim funkcijama od kojih imaju veliku materijalnu korist i javni status da negiraju i napadaju Dan nezavisnosti.
"Da nije tog datuma ni oni ne bi bili tu gdje su danas. Ne bi se čulo za njihova imena", rekao je Lazović.
