Ona navodi da bruceloza spada u kategoriju zoonoza, bolesti vezanih za ljude i životinje te da je na teritoriji BiH uzročnik Brucela melitezis koja se pronalazi kod ovaca.
Način prijenosa je direktni kontakt s oboljelom stokom. Bolest ima sezonski karakter, broj oboljelih se povećava u proljeće kada je sezona janjenja. Najveća količina uzročnika izbaci se u plodnoj vodi i posteljici. Ukoliko stočar ne nosi adekvatnu zaštitu: rukavice i masku može se zaraziti putem kože i inhalatornim putem. Stočari su obavezni posteljicu i odbačenu vodu adekvatno zbrinuti, odnosno, zakopati. Vrlo često to ne urade i uzročnici se prenose zrakom na kojem mogu preživjeti i više od dva mjeseca. To je veoma opasno jer postoji opasnost da se zaraze i oni koji inače nemaju dodira sa stokom i onda više ne govorimo o profesionalnoj bolesti već opasnosti za sve. Prijetnja su i krpelji koji prelaze sa stoke na stoku i nose uzročnika. Milioni uzročnika nalaze se i u đubrivu.
Lazarević ističe da oboljele ženke vrlo često imaju pobačaje, ali da se prava dijagnoza uspostavlja tek analizom krvi. Kod ljudi su izražene visoke temperature, više od 40 Celzijevih stepeni, koje se vrlo teško skidaju uobičajenim antipireticima. Opća malaksalost i koštano-zglobni bolovi također su simptomi. Nerijetko obolijevaju bubrezi, registrira se i upala pluća, a bruceloza u nekim slučajevima utječe i na centralni nervni sistem.
Ona također upozorava da je greška kada ljekari na otpusnici napišu izliječen od bruceloze, jer se bruceloza u naprednom stadiju i s očitim simptomima nikada ne izliječi već se može govoriti samo o zalječivanju. Najmanji pad imuniteta aktivira uzročnika koji se "pritaji" u ćeliji i nastupa reinfekcija. Terapije djeluju samo ako se bruceloza otkrije u ranoj fazi.
- Problem oboljelih je kompleksan. Osim zaraženosti nerijetko trpe i javne osude komšija, poznanika. Oni ih izbjegavaju mada se bruceloza ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. Imala sam slučaj na području općine Konjic da školski autobus nije htio da primi djecu osoba koje su zaražene. Nerijetko ih optužuju da su doprinijeli padu prodaje stoke. Dakle, narušavaju im se osnovna ljudska prava, navodi Lazarević te ističe da rješavanju tog problema treba pristupiti multidisciplinarno, odnosno u prvom redu, izdvojiti i uništiti sve zaražene jedinke a zatim pristupiti vakcinaciji ostalih.
U tom periodu treba obustaviti uvoz stoke da bismo imali punu kontrolu. Naravno, neophodna je intenzivnija saradnja između veterinarskih stanica i inspekcija. Nadalje, vlasnici zaražene stoke vrlo često ne prijavljuju oboljela grla zbog malih nadoknada za njihovu eutanaziju pa ih tako oboljele ili proizvode koje od njih dobijaju dalje distribuiraju. Zato u kompletnu akciju treba uključiti i ministarstva unutrašnjih poslova.
Govoreći o vakcinaciji, Lazarević kaže da potpuna imunizacija nastupa nakon trogodišnje vakcinacije grla. Prema nekim proračunima za vakcinaciju bi bilo potrebno oko sedam miliona KM. Ali, ovom vakcinacijom ne bi bio riješen problem samo bruceloze već i ostale zoonoze, poput kju groznice, plavog jezika itd.
Nakon provođenja ovih mjera treba osigurati uvoz zdrave stoke u BiH što podrazumijeva stroge kontrole uvoza.
Lazarević na kraju navodi da posljednji slučaj zaraženosti na području općine Konjic uključuje četvero oboljelih iz iste porodice. Kod majke i oca te dvoje maloljetne djece dokazano je prisustvo bruceloze i kju groznice, što je ozbiljan problem koji zahtijeva angažman svih nivoa vlasti u BiH.