Lagumdžija je istaknuo da mu je čast da uime Vijeća ministara BiH, kao i svoje osobno ime pozdravi učesnike na ovoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za nastradale u poplavama koje su se dogodile u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Posebno se zahvalio vladama Republike Francuske i Republike Slovenije koje su zajedno s Evropskom komisijom suorganizatori i supredsjedatelji ove konferencije i koje su tim činom pokazale solidarnosti, vjeru te snagu ovog dijela Evrope, kao i njegove potencijale i perspektivu u ovim osobito teškim i specifičnim uslovima.
"Veliku zahvalnost također dugujemo timu EU-a, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke koji je zajedno sa ekspertima svih nivoa vlasti u BiH, promtno reagovao te izvršio popis i procjenu nastalih šteta i gubitaka u BiH. Želim da se zahvalim i svim vladama prijateljskih zemalja, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim organizacijama koje su pomogle, pomažu i koje će pomagati našu zemlju", rekao je Lagumdžija.
Posebno je istaknuo promptnu reakciju Međunarodnog monetarnog fonda koji je našoj zemlji pored redovnih tranši već doznačio i dodatna finansijska sredstva za saniranje negativnih posljedica najveće prirodne katastrofe u pisanoj povijesti BiH. Ništa manji nije ni značaj drugih međunarodnih finansijskih institucija, posebno Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje su već odobrile dodatne kreditne linije, a čija se operacionalizacija očekuje veoma brzo.
"Dopustite mi jednu osobnu impresiju. Bio sam uvjeren kako je vrijeme ovakvih donatorskih konferencija prošlost za Bosnu i Hercegovinu. Želio sam i nadao se novim investicijskim konferencijama koje bi ubrzale već postignuti gospodarski rast u 2013. godini i razvoj BiH na dobrobit bosanskohercegovačkog naroda, ali i investitora. Stvorili smo makroekonomske preduvjete za oporavak. Deficit je sa 5 posto sveden na 2 posto BDP-a. Spoljni dug je oko 1/3 BDP, a ekonomski rast u ovoj godini je trebao biti 2,2 posto. Nažalost, moramo se suočiti sa drugačijom stvarnošću", kazao je Lagumdžija.
Ocijenio je da je izvjesno kako BiH sama, bez pomoći međunarodne zajednice, neće moći sanirati posljedice ove elementarne nepogode tako brzo. Procjena potreba obuhvaća cjelokupan pregled prouzrokovanih šteta, evidentiranih posljedica te izraženih potreba na osnovu informacija raspoloživih tokom provedbe procjene. Stručnjaci iz domaćih institucija na svim nivoima su tokom cijelog procesa sarađivali sa svojim kolegama iz međunarodne zajednice. Procjene su bazirane na općeprihvaćenoj međunarodnoj metodologiji zasnovanoj na najboljim međunarodnim praksama i standardima.
Sektorski timovi su posjetili sva ugrožena područja kako bi se sastali s predstavnicima entitetskih, kantonalnih i općinskih vlasti, te relevantnim predstavnicima lokalnih zajednica, nevladinih organizacija, te terenskih ureda UN-a i Evropske unije.
Ukupne štete i gubici nastali kao posljedica poplava iznose 3,98 milijardi BAM. Najveći dio tog iznosa se odnosi na privatni sektor; domaćinstva, mala, srednja i velika preduzeća, te poljoprivredne proizvođače, uključujući i veliki broj osoba iz ugroženih društvenih kategorija. Prioriteti za kratkoročni oporavak nastradalih područja su: obnova kuća i prateće infrastrukture, obnova javnih objekata uključujući škole i bolnice, a nakon toga poljoprivreda (prvenstveno obnova stočnog fonda) i očuvanje radnih mjesta.
Procjenjuje se da su poplave u Bosni i Hercegovini uzrokovale štete i gubitke preko 15 posto BDP-a ili više od četiri godine budžeta institucija BiH. Kao rezultat poplava očekuje se pad ekonomskih aktivnosti Bosne i Hercegovine sa početnih 2,2 posto na ispod 1 posto u tekućoj godini.
Također, naveo je Lagumdžija, realno je očekivati i povećanje pritiska na javne financije, čime će se uvećati i deficit s početne vrijednosti od 2 posto BDP-a na 4,5 posto u 2014. godini.
Uprkos identifikaciji dodatnih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora financiranja (prije poplava), evidentan je nedostatak od 1,7 posto BDP-a u financiranju javnog sektora. Jednake štete nisu evidentirane u svim sektorima, kao ni pogođenim općinama zbog različite vrste te intenziteta nepogoda, zavisno radi li se o klizištima ili poplavama, kao i pokrenutim minskim poljima. Ukupne potrebe zemlje u procesu obnove i rekonstrukcije iznose oko 3,45 milijardi BAM.
U saradnji s institucijama Bosne i Hercegovine na svim nivoima potrebe za oporavak i obnovu su organizirane u kratkoročne, srednjoročne i dugoročne prioritete.
"S obzirom kako je procjena izvršena u šest sektora i tri tematske oblasti, dopustite mi da kratko iznesem neke potrebe u procesu obnove i oporavka kao i iznose šteta i gubitaka, a sukladno navedenoj kategorizaciji. Ukupan opseg štete i gubitaka u stambenom sektoru iznosi 886,40 miliona BAM gdje su svi pogođeni objekti u privatnom vlasništvu. Procijenjeni gubici, uzimajući u obzir nivo oštećenja, proizlaze iz potrebe da se osigura privremeni smještaj, ukloni građevinski otpad koji je nastao kao posljedica elementarne nepogode, kao i da se trajno izmjesti određeni broj domaćinstava, što zahtijeva nova građevinska zemljišta", rekao je Lagumdžija.
Po njegovim riječima, strategija za obnovu klizištima uništenih domova mora voditi računa o odabiru lokacije za gradnju novih stambenih jedinica kako se iste ne bi gradile u rizičnim područjima. Već su usvojeni zakoni kojima se lokalnoj zajednici daje mogućnost da besplatno dodijeli zemljište i građevinske dozvole u ovakvim slučajevima. U sektoru privrede i zapošljavanja od ukupnog broja od 2,64 miliona stanovnika u 81 pogođenoj administrativnoj jedinici njih 466.000 je bilo stalno zaposleno, dok je broj nezaposlenih bio 478.564. Poplave i klizišta su uzrokovali veliku štetu na privrednim i industrijskim objektima, postrojenjima, sirovinama i gotovim proizvodima širom Bosne i Hercegovine i to u procijenjenom iznosu od 677,80 miliona BAM.
Dodatni gubici u smislu povećanih troškova poslovanja te smanjenja produktivnosti i prometa procijenjeni su na 873,26 miliona BAM u cijeloj zemlji. Za vrijeme trajanja procjene više od 3.000 ljudi je ostalo bez zaposlenja.
Procjenjuje se da je 13.500 radnih mjesta u direktnoj opasnosti, dok se ugroženim smatra 50.171 radno mjesto. U skladu s tim, a uzimajući u obzir da trenutačne procjene kažu kako 4,4 osobe zavise od svakog radnog mjesta, oko 300.000 ljudi je u direktnoj ekonomskoj opasnosti.
Na tu brojku se mora dodati i neformalni sektor, koji se prema istraživanjima procjenjuje na između 30 posto do 40 posto privrede. Ukupna sredstva potrebna za obnovu i oporavak procjenjuju se na iznos od 1.048,64 miliona BAM. Ukupna procjena pretrpljene štete u sektoru prometa i komunikacija iznosi nešto više od 512 miliona BAM.
Ukupan procijenjeni iznos potreba je baziran na postotku od 35 posto od iznosa ukupne pretrpljene štete (oko 180 miliona BAM). Poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke privrede gdje je ukupna šteta procijenjena na iznos od 204,09 miliona BAM, a gubici 162.07 miliona BAM.
Ukupan iznos za obnovu i oporavak u poljoprivredi je 88,89 miliona BAM od kojih je 43 posto (38,3 miliona BAM) za urgentnu fazu djelovanja; 34 posto (30,23 miliona BAM) za srednjoročni oporavak sektora poljoprivrede i 23 posto (20,44 miliona BAM) za dugoročnu obnovu. Ukupne potrebe za oporavak u energetici procjenjuju se na 125,39 miliona BAM. Ukupni iznos za oporavak i obnovu u sektoru javnih usluga se procjenjuje na 60,25 miliona BAM za oporavak i 40,35 za obnovu. Iznos potreban za obnovu i oporavak u obrazovanju je 27.7 miliona BAM, a kratkoročna urgentna faza se mora okončati za dva mjeseca, do početka školske godine. Ukupna procijena potreba u zdravstvenoj infrastrukturi i opremi iznosi 104,06 miliona BAM.
U sektoru vodovoda i kanalizacije izvještaj je pokazao kako je opskrba pitkom vodom bila ugrožena intenzivnim kišama i poplavama koje su prouzrokovale određene štete na sistemima vodoopskrbe koji opslužuju oko 60 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini. Za obnovu i oporavak ovog sektora potrebno je 18.19 miliona BAM. U okviru dugoročnih planova i programa strategije oporavka, kao i strategije vizije zemlje treba uključiti i faktor smanjenja rizika od katastrofa zajedno s izgradnjom otpornosti u svakom pogledu te odgovarajućoj zaštiti od mogućih poplava u budućnosti, pitanja sigurnosti i jednakopravnosti polova. Za ove svrhe potrebe iznose oko 454 miliona BAM.
"Ono što je nama od izuzetne važnosti jeste realizacija kratkoročnih potreba u BiH. Naši kratkoročni ciljevi su jasni – osigurati krov nad glavom za sve građane BiH koji su ostali bez svojih domova u poplavama, obezbijediti da sva djeca na jesen krenu u školi i sačuvati postojeća radna mjesta, a ukoliko postoji mogućnost otvoriti i nova. I na ovome HITNO moramo da radimo. Zbog toga od donatora tražimo da maksimalno ubrzaju procedure i da po hitnom postupku postanu operativna sredstva namijenjena izgradnji i sanaciji oštećenih kuća, kao i pokretanju proizvodnje u kompanijama i na poljoprivrednim gazdinstvima. Od izuzetne je važnosti osigurati transparentnost kompletnog procesa dobijanja, raspodjele i trošenja donatorskih sredstava. Upravo zbog toga još jednom pozivamo sve aktere u ovom procesu da formiramo monitoring tim sastavljen od predstavnika međunarodne zajednice, domaćih vlasti, akademske zajednice, privrednika, NGO sektora i medija koji će nadzirati proces raspodjele i utroška donatorskih sredstava. Također, naglašavam da ova donatorska konferencija predstavlja početak kada je u pitanju međunarodna pomoć za saniranje posljedica poplava u Bosni i Hercegovini, a ne kraj procesa obnove. Želim se zahvaliti organizatorima ove konferencije, Vladama Francuske i Slovenije, a posebno Evropskoj komisiji koja je pokazala jednaku solidarnost prema BiH i Srbiji, a posebno komesarki Georgievoj koja je među prvim visokim zvanicama posjetila BiH nakon poplava i iskazala solidarnost EU prema našoj zemlji. Obnova zemlje je šansa za nove i ubrzane pokrenute reforme iz paketa za ekonomski razvoj i vladavinu prava. Još jednom pozivam sve nas na jedinstvo i solidarnost, koje su pokazali građani BiH tokom poplava. Barem u ovom procesu budimo ujedinjeni, jer je vrijeme za rješavanje, a ne pravljenje problema. Vrijeme je za posao, a ne za priču. Danas pokazujemo da smo ujedinjeni, spremni za novi početak, svjesni osjećaja hitnosti i potrebne transparentnosti. Uspjeh danas pokazujemo u mjeri u kojoj pokrijemo ovdje definisane kratkoročne, urgentne potrebe i otvorimo proces dalje obnove zemlje. Danas sam uvjeren u uspjeh", kazao je Lagumdžija.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
