{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lagumdžija u Beču: Društva zajedničkih vrijednosti počinju tamo gdje se ekstremizam zaustavlja

F
20.3.2015. u 16:05
1
23
Lagumdžija u Beču: Društva zajedničkih vrijednosti počinju tamo gdje se ekstremizam zaustavlja
1
Lagumdžija u Beču: Društva zajedničkih vrijednosti počinju tamo gdje se ekstremizam zaustavlja
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija učestvovao je na međunarodnoj konferenciji o borbi protiv nasilnog ekstremizma, koja je danas održana u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Austrije u Beču.
Konferencija je održana na inicijativu ministrice unutrašnjih poslova Republike Austrije Johanne Mikl-Leitner i ministra za Evropu, integracije i vanjske poslove Republike Austrije Sebastiana Kurtza.

U radu konferencije učestvovali su ministri vanjskih i unutrašnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana, Austrije i Italije, kao i evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopoulos.

Tokom konferencije Lagumdžija je održao niz bilateralnih sastanaka sa ministrima vanjskih poslova i učestvovao u panelu, održanom na otvaranju skupa, na kojem su govorili i ministri vanjskih poslova Republike Makedonije i Republike Srbije Nikola Poposki i Ivica Dačić, te ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Albanije Raško Konjević i Saimir Tahiri.

Na ministarskoj konferenciji usvojena je Bečka deklaracija, pod nazivom “Borba protiv nasilnog ekstremizma.”

"Prije nekoliko godina sličan sastanak bi bio vođen principom: uhvatite ih. Danas je više nego očigledno da ne možemo pobijediti ono što ne razumijemo. Pa čak i kada razumijemo, ne možemo iskorijeniti nasilni ekstremizam tako što ćemo se samo riješiti boraca koji provode nasilni ekstremizam već iskorjenjivanjem njegovih uzroka i posljedica. Lista počinje sa siromaštvom, nepravdom, neznanjem i nedostatkom odgovarajućeg obrazovanja ali se ne završava s tim. Nadamo se da će ministri unutrašnjih poslova pričati više o tome kako će ih identifikovati i uhvatiti, ali mi moramo uspostaviti elemente sveobuhvatnog pristupa i strategije razumijevanjem pokretačkih sila nasilnog ekstremizma i započinjanjem procesa zajedničkog stvaranja nacionalnih i regionalnih strategija nakon kojih će uslijediti obuka, dijalog, saradnja i istraživanje za borbu protiv nasilnog ekstremizma i svih njegovih snaga i pojava kao oblika podrške dugoročnim nacionalnim i globalnim naporima za sprečavanje i borbu protiv terorizma", kazao je, između ostalog, u izlaganju dr Lagumdžija.

Dodao je da je taj sastanak pripreman dugo i strpljivo a prije šest sedmica „dobili smo zvanični poziv i dnevni red“.

"U međuvremenu, desilo se nekoliko važnih događaja koje su napravili teroristi ali i mi. Vašingtonski Samit Bijele kuće za borbu protiv nasilnog ekstremizma je organizovan uspješno i dao je jasnu perspektivu aktivnosti za naredne korake. Ovo također treba biti jasno vidljivo iz naše Deklaracije. Kao prvo, mi moramo zamijeniti riječ 'džihadizam' riječima 'nasilni ekstremizam' u nazivu Deklaracije. Mislim da je naš današnji sastanak odlična prilika da se obezbijedi dodatni regionalni poticaj za razvoj pravih strategija te konkretnih i sveobuhvatnih aktivnosti. U pogledu toga, prije osmišljavanja, sprečavanja i reagovanja, moramo biti svjesni da imamo zajedničko razumijevanje problema", naglasio je.

Lagumdžija je istaknuo da evropske vrijednosti predstavljaju naše glavno sredstvo i cilj.

"Ali, mi moramo pokazati da to nisu samo riječi već i naši zajednički napori da to postane i naša stvarnost. Ako je to činjenica, onda ne trebamo praviti razliku između bilo koje religije i evropskih vrijednosti. Pogrešna upotreba religije nije samo zloupotreba evropskih vrijednosti već je istovremeno i protiv osnovnih principa svih religija pa tako i protiv evropskih vrijednosti. Niti islam ni bilo koja druga religija nisu zasnovani na evropskim vrijednostima zbog proste činjenice da su sve starije od savremenih evropskih vrijednosti. Istovremeno sve one, u smislu njihovih temeljnih vrijednosti, čine dio evropskih vrijednosti. Prije više od petsto godina islam je došao kao religija u Bosnu i Hercegovinu i širi region čiji su vladari uspostavili pravilo za one koji nisu muslimani, kao i za muslimane, da svako od njih ima pravo na život, pravo na slobodu, pravo na vjeroispovjest, pravo na imovinu i pravo na dostojanstvo. Danas to možemo nazvati temeljnom komponentom društva zajedničkih vrijednosti, demokratije i evropskih vrijednosti. Austrougarsko carstvo je institucionalizovalo bosanku islamsku zajednicu tako što je priznalo njeno vjekovima dugo državotvorno postojanje, vrijednosti i suverenitet. Promovisanje prava ili slobodu na praktikovanje islama danas, kao i bilo koje druge religije, je da se promovišu vrijednosti te da se o njima sudi na osnovu istih principa. Na zlatnom pravilu svake religije - ne čini drugima ono što ne želiš da tebi drugi čine", istaknuo je.

Zbog toga, kazao je Lagumdžija, "mi moramo promovisati društva zajedničkih vrijednosti nasuprot nasilnom ekstremizmu bez obzira na religijsku ili drugu pozadinu“.

"Kada govorimo o terminu džihad i njegovoj upotrebi, moramo imati na umu činjenicu da se muslimani i učenjaci ne slažu sa njegovom definicijom. Džihad se pojavljuje u 164 stiha u Kur'anu i 199 puta u standardnoj zbirci Hadisa. Ako teroristi sebe nazivaju džihadistima to ne znači da bi i mi trebalo tako da ih zovemo. Ako je Istočna Njemačka za sebe koristila naziv DDR (Demokratska Njemačka Republika) to nije značilo da je trebalo prihvatiti to kao činjenicu ili da se borimo pravih njemačkih demokrata. Stoga, želim biti vrlo jasan kada kažem da bi termin 'džihadizam' trebalo zamijeniti terminom 'nasilni ekstremizam'. Dozvolite mi da ovdje upotrijebim bosanski primjer kao jednu od zajedničkih platformi za razumijevanje i daljnji napredak na putu ka društvima zajedničkih vrijednosti. Prije 20 godina ljudi u Srebrenici su ubijeni zato što su bili mislimani koji su željeli da žive u civilnom društvu i taj zločin je osuđen pred Međunarodnim sudom u Hagu kao posljednji čin genocida u 20. vijeku. Pojedine osobe kojima se danas sudi u Hagu su u to vrijeme govorile da to čine kako bi spasili kršćanstvo od muslimana u Evropi. Svi znamo da to nije istina, to nije bio rat između religija već između dvije vizije s jedne strane društva zajedničkih vrijednosti i s druge strane segregacije i podijeljenog društva", naglasio je.

Međunarodna zajednica je snažnom koalicijom zaustavila rat, kaznila zločince i pokrenula proces izgradnje države u kojoj bi muslimani, kršćani, jevreji i ostali zajedno živjeli u Bosni i Hercegovini kao što su živjeli stotinama godina prije. Otvoren je proces integracija evropskog i euroatlantskog puta države i šireg regiona kao društva zajedničkih vrijednosti. Da skratimo priču, moj stav po pitanju razumijevanja i borbe protiv nasilnog ekstremizma je jednostavan radikalizam i nasilni ekstremizam počinju kada društva zajedničkih vrijednosti prestaju da postoje. I obratno, radikalizam i nasilni ekstremizam prestaju kada društva zajedničkih vrijednosti počinju. To bi trebalo da bude naš odgovor na nasilni ekstremizam koji ne poznaje rasu, religiju ili etničku pripadnost. Moji prijedlozi su vrlo jednostavni i praktični. Hajde da se dogovorimo o saradnji po pitanju formulisanja nacionalnih i regionalnih strategija koje bi uključivale najbolje stručnjake iz ove oblasti uz saradnju s različitim društvenim grupama (nadležni predstavnici poslovnog, akademskog, medijskog, vjerskog i civilnog društva) - navodi on.

Uporedo s tim, trebalo bi, smatra Lagumdžija, da se fokusiramo na tri ključne oblasti.

"Dijalog - priprema namjenske platforme kako bi se omogućio razgovor i saradnja između nacionalnih i lokalnih aktera, civilnog društva, istraživača i lidera uključenih u borbu protiv nasilnog ekstremizma. Obuka - priprema obuke i praktičnih sredstava radi unapređenja vladinih i nevladinih kapaciteta u cilju stvaranja i primjene efikasnih programa i politika u borbi protiv nasilnog ekstremizma. Istraživanje - katalogizacija postojećih istraživanja borbe protiv nasilnog ekstremizma kao i vođenje i pokretanje novih istraživanja kako bi se steklo veće znanje o pokretačima nasilnog ekstremizma i čiji bi pristupi u toj borbi bili efikasni. Mi ne moramo da sačinimo kratku ili dugu listu, ali moramo da sačinimo neophodnu listu - u potpunosti, strpljivo i snažno zadati udarac uzrocima nasilnog ekstremizma. Zajedno sa sprečavanjem uzroka i posljedica, mi moramo jasno definisati koja su sredstva i ciljevi našeg uspjeha! Ekonomija, obrazovanje i vladavina prava kao i institucije koje podržavaju i koriste ova sredstva su u funkciji naših ciljeva koji su, prosto rečeno, društva zajedničkih vrijednosti - kao okruženje za jednakost, dostojanstvo i prosperitet", kazao je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u Beču na međunarodnoj konferenciji o borbi protiv nasilnog ekstremizma, prenosi Ured za odnose sa javnošću MVP BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: