BiH
8

Lagumdžija: Negiranje genocida i govor mržnje su put ka novom genocidu

FENA
Zlatko Lagumdžija (Foto: Klix.ba)
Zlatko Lagumdžija (Foto: Klix.ba)
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ocijenio danas da negiranje genocida i govor mržnje nisu ništa drugo, nego put ka novom genocidu.

Komentirajući upit u vezi s sudjelovanjem na Međunarodnoj konferenciji o prevenciji genocida u Briselu i u vezi s tim medijske spekulacije o navodnom negiranju srpskih žrtava (članak u beogradskim "Večernjim novostima", objavljen 3. aprila), Lagumdžija je istaknuo da je u tom članku promašena tema, te da je on u svom obraćanju govorio isključivo o općepoznatim činjenicama.

Precizirao je da spomenuta konferencija bila fokusirana na genocid kao najteži oblik ratnog zločina te ocijenio da svako ko pokušava da prebrojava i pravi balans između zločinaca na negiranju genocida ide u potpuno krivom smjeru.

"Konferencija nije bila o zločinima u BiH, ali je činjenica da je Međunarodni sud pravde u Haagu presudio da se u Srebrenici desio genocid", kazao je Lagumdžija u izjavi za Agenciju Fena.

U osvrtu na akcente iz svog izlaganja na spomenutoj konferenciji, podsjetio je na obavezu međunarodne zajednice da osigura da se tako što više nikad i nigdje ne dogodi, te kazao da dolazi iz zemlje gdje se "nikad više" ponovno dogodilo u srcu Evrope, pred očima međunarodnih institucija i uprkos mehanizmima koje su imali i koji jednostavno ništa nisu uradili, ne samo da spriječe, nego nisu ni vidjeli, a što je na kraju okončano genocidom.

Naglasio je, nadalje, da su početkom 1992. ljudi s "pogrešnim", različitim identitetom u Prijedoru bili prisiljeni da nose bijele trake oko ruke, te da je u ljeto te godine, koliko do danas znamo, oko 700 ljudi s bijelim trakama završilo u masovnoj grobnici Tomašica.

"Tomašica je bila neka vrsta simboličnog početka onoga što je nakon tri godine okončano u Srebrenici, kao posljednjoj sceni zločina koji se zove genocid i to ne samo u BiH, već i u Evropi krajem 20. stoljeća", poručio je Lagumdžija.

Mišljenja je da ta iskustva s kraja 20. stoljeća u srcu Evrope ujedno predstavljaju obavezu i pravo da se postavljaj pitanja - zašto, kako i šta je potrebno sve uraditi da se takve stvari nikome ne događaju.

Lagumdžija navodi da je govorio o tome "da je naša obaveza da se borimo prevencijom, pravdom i suočavanjem s istinom, jer samo tako se može doći do normalizacije života u nekoj zemlji".

"Negiranje genocida, kojem smo svakodnevno svjedoci, nije ništa drugo, nego brutalna nepravda u akciji i zato sam rekao da moramo kazniti negiranje genocida, jer samo kažnjavanje negiranja genocida i govora mržnje nije ništa drugo do prevencija genocida čemu je spomenuta konferencija bila posvećana", zaključio je Lagumdžija, navodeći da je to dug prema vlastitoj savjesti i budućim generacijama.