"Konture tog prijedloga evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle izložio je na sastanku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande i dva entitetska premijera Nermina Nikšića i Željke Cvijanović", kazao je Lagumdžija.
Na brojnim sastancima koje je Lagumdžija imao sa stranim dužnosnicima vidjelo se da je BiH, neovisno o uspjehu ili neuspjehu implementacije ove presude, potrebno dati drugačiji pristup kada je u pitanju Evropska unija.
Lagumdžija je kazao da je Evropska unija uvidjela da je BiH potrebno dati malo svježiji i kreativniji način pristupa reformama u BiH, jer BiH sa ovakvim ustavnim ustrojstvom ne može ispunjavati sve kriterije i voditi pregovore kako su to radile druge zemlje.
On je rekao da BiH nije zemlja koja ima institucionalni kapacitet da pregovara s Evropskom unijom kako su to radile druge zemlje, a potreba za uspostavljanjem mehanizma koordinacije to i ilustrira.
S druge strane, kaže Lagumdžija, postoje drugi problemi koji se gomilaju kao što su ekonomski i socijalni, zato je potrebno, naglašava Lagumdžija, te dvije stvari "napasti paralelno" te za BiH napraviti inovativniji pristup.
Međutim, to ne znači da će BiH početi pregovarati o poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i sigurnost) budući da je jasno da se pregovori o ovim poglavljima ne mogu voditi ukoliko zemlja, u ovom slučaju BiH, nema status kandidata.
"Moguće je neke segmente iz ovih poglavlja koji su kapitalni problemi za građane BiH "napasti" kroz struktuirani dijalog i mekši birokratski pristup", istaknuo je Lagumdžija.
U ponedjeljak će u Londonu biti upriličen skup koji organizira Evropska banka za obnovu i razvoj na kojem je Füle jedan od uvodničara. Tada će biti predstavljen projakt ekonomske pomoći u reformama u regionu, a Lagumdžija vidi novi pristup upravo u tome.
"Pomozite nam da "napadnemo" stvarne probleme - ekonomske i socijalne probleme. Pomozite nam da ne čekamo kandidatski status i formalno pregovaranje o čitavoj pravnoj stečevini Evropske unije, nego da jačamo institucije sistema da bi one mogle da se uhvate u koštac s realnim problemima, realnih ljudi", rekao je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.
Potcrtao je da se nije odustalo od pitanja "Sejdić i Finci", završeno je jedno poglavlje, ali to će se morati implementirati jer sve reforme moraju voditi ka integraciji u EU, ali i unutar države, a ne da neko misli da može podijeliti BiH i potom se integrirati u EU jer, kaže Lagumdžija, postoje i takvi scenariji.
Kazao je da se svi slažu da je najveća reforma koju je EU provela u BiH reforma policije koja je 2008. godine usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH kao preduvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji još nije stupio na snagu.
"Donijeli smo zakone koje smo trebali, ali reforma policije se pokazala kao najneuspješnija reforma koju smo imali do sada. Radi se o dvosmjernoj ulici kada su u pitanju reforme", naglasio je Lagumdžija.
Istaknuo je i da se to najbolje vidjelo kada se desio napad na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, odnosno da u kriznim situacijama imamo slučaj "da se nije znalo ko pije, a ko plaća", a protesti, koji su za rezultat imali paljenje nekoliko zgrada institucija, pokazali su da imamo nekoordiniranost između sigurnosnih institucija.
Zbog svega toga je važno, zaključio je Lagumdžija, da novi pristup prema BiH dobije podršku u institucijama EU.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
