{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kurtćehajić za Klix.ba: BiH bi mogla trajno izgubiti izlaz na otvoreno more

7.10.2014. u 14:36
365
160
Kurtćehajić za Klix.ba: BiH bi mogla trajno izgubiti izlaz na otvoreno more
365
Kurtćehajić za Klix.ba: BiH bi mogla trajno izgubiti izlaz na otvoreno more
Bosna i Hercegovina mogla bi trajno izgubiti izlaz na otvoreno more. To će se desiti ukoliko bh. nadležni organi potpišu sporazum o prihvatanju i priznavanju postojećih granica između BiH i Crne Gore, čime bi za katastarske općine Kruševica i Sutorina (oko 75 kvadratnih kilometara) i formalno bilo priznato da pripadaju Crnoj Gori.
U razgovoru za naš portal, profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu i doktor pravnih nauka Suad Kurtćehajić smatra kako bi ovakav potez naših vlasti bio katastrofalan, jer bi bila priznata postojeća granica između dvije zemlje, koja nema uporišta ni u kakvom pisanom dokumentu.

Profesor Kurtćehajić je podsjetio kako je BiH u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) ušla sa dva izlaza na more Neum - Klek i Sutorina kod Herceg Novog, a ti su izlazi potvrđeni prije toga na Berlinskom kongresu 1878. godine.

Profesor Suad Kurtćehajić
Profesor Suad Kurtćehajić
"Dokazi o granicama BiH nalaze se u Beču i Dubrovniku i mogli bi se obezbijediti diplomatskim putem. Kod stvaranja AVNOJ-evske Jugoslavije, BiH je imala najjasnije granice i to one koje su utvrđene Berlinskim kongresom", naveo je Kurtćehajić.

Podsjetio je kako je Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) od 31. januara 1946. godine predviđao da samo Narodna skupština FNRJ može vršiti razgraničenje između narodnih republika, kao i da se granice NR BiH ne mogu mijenjati bez njenog pristanka.

Vijekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more.

Razmjena teritorija Sutorine sa skoro 9.000 hektara i sedam kilometara morske obale kod bokokotorskog zaliva za Lovišta na Sutjesci izvršena je 1948. godine, nakon neformalnog usmenog sastanka tada partijskih moćnika Đure Pucara Starog iz BiH i Blaža Jovanovića iz Crne Gore, o čemu ne postoji nikakav pisani trag.

Tek tada se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore.

"Na osnovu toga, uz svo uvažavanje prijateljske nam Crne Gore, potpuno je nerazumno prihvatiti potpisivanje definitivnih granica sa Crnom Gorom dok internacionalni sud pravde na osnovu našeg zahtjeva ne arbitrira to pitanje", rekao je Kurtćehajić.

Smatra kako je jako važno da se bh. političari počnu pravno ponašati.

"Ne postoji nijedan razlog da se odreknemo izlaza na otvoreno more. Nije čak nikakav izgovor ni da je to uslov za ulazak u Evropsku uniju (EU), jer i Slovenija i Hrvatska još nisu riješile pitanje svojih granica, a obje su članice EU. Ne vidim nijedan argumenat da naši političari daju Crnoj Gori nešto za što i Crnogorci znaju da nije njihovo", dodao je Kurtćehajić.



Navodi kako su bh. političari spremni da ovaj sporazum potpišu kako bi naša zemlja zadržala dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom.

"Treba zadržati dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, ali tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine, a dokazi su na strani BiH. Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bi zadovoljili Crnu Goru. To nema uporište u ustavnim odredbama", zaključio je Kurtćehajić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: