Kukić: Nudim koncept zajedništva

Obrazlažući prioritete rada novog saziva Vijeća ministara, Kukić je prvo ukazao na put BiH ka NATO-u, navodeći da ne postoji napredak  na tom putu četiri i po godine. 

On je ocijenio da puna implementacija Dejtonskog sporazuma još nije osigurana, što je strateški cilj i bez čega se EU ne može uvjeriti, kako BiH može biti samoodrživa zemlja i kako joj nije potreban OHR.

"Naročito, to je pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica, čemu je u proteklih 15 godina nedovoljna pažnje posvećeno“, rekao je Kukić.

Prema njegvoim riječima, prioritet Vijeća ministara je i regulisanje pitanja državne imovine, prvnestveno imovine koja je predmet Zakona o zabrani raspoloaganja, nametnog od OHR-a.

"Saradnja sa Haškim tribunalom i dalje ostaje obaveza BiH, tu mislim i na obavezu BiH da na raspolaganje stavi svoje sudske kapacitete, kako bi ratni zločini bili procesuirani", istakao je on.

On je apostrofirao da je sistemski pristup suzbijanju kriminala i korupcije visoko na listi prioriteta, za što će biti neophodno sistemski pristupiti suzbijanju korupcije, kao i napraviti značajne sistemske reforme u borbi protiv kriminala. "Tu je i reforma sistema javnog emitovanja. Lično ću činiti sve da napravimo sistem koji će biti zajednicčki za sve u BiH, profesionalan i koji će poštovatai posebnosti svih nas pojedniačno", rekao je on.

Kukić je dodao da je BiH potrebna dalja reforma obrazovanja, te da je s tim u vezi potrebno dopuniti Okvirni zakon o visokom obrazovanju, te slične zakone donijeti i na nižim niovima obrazovanja.

Kandidat Predsjedništva BiH za predsjedavajućeg Vijeća ministara prioritetom je ocijenio i obavezu popisa stanovništva, rekavši da će Vijeće ministara učiniti sve da se konačno usvoji Zakon o popisu stanovništva, ukoliko ne u 2011,  onda u 2012. godini.

Od izuzetne važnosti za BiH Kukić smatra saradnju i dobre odnose sa njenim susjedima, te je s tim u vezi istakao potrebu "rušenja zidova" i zajedničkog djelovanja u oblastima od zajedničkog interesa, što će omogućiti otvaranje nove stranice u odnosima BiH i susjeda.

U odnosima prema Hrvatskoj, prioritetom smatra rješavanje pitanja državnih granica, kao i pitanje izlaska na otvoreno more.

Pod budućom ekonomskom politikom Vijeća ministara, Kukić podrazumijeva "snažnu anticikličnu politiku", koja uključuje redukciju javne potrošnje, povećanje javnih prihoda i politiku rasta Budžeta kojom bi se djelovalo na rast potrošnje. 

"Fleksibilizovati zakonske odredbe kako bi se interes stranih investitira povećao, vratiti autoritet državnim institucijama, koje su korumpirane i umrežene sa podzemljem  i svijetom kriminala i podići nivo kulture političke komunikacije su izazovi sa kojima se BiH mora odmah suočiti", smatra Kukić.

Neophodne strukturalne reforme i politike poboljšanja poslovne okoline prema Kukiću su: pravne reforme čime će se pojednostaviti procedure za vođenje poslova, giljotina propisa, dalja privatizacija, te ujednačavanje poreza i doprinosa između entiteta.

Tu su i reforma Fonda penzionog i zdravstevnog osiguranja, rekonstrukcija razvojnih banaka entiteta i unapređenje spoljnotrgovinske zaštite.

Strukturalne reforme i politike podsticanja konkurentnosti, prema Kukiću su: povećanje likvidnosti poslovnog sektora, osiguranje povoljnih podsticajnih kredita putem razvojnih banaka, rast investicija, Klaster investicije, konkurentnost u izozu i smanjenje uvozne zavisnosti prvenstveno od prehrambenih proizvoda.

Radi jačanja privrednog prostora BiH, Kukić neophodnom ističe i stalnu reformu sistema indirektnih poreza.

Prema njegovoj ocjeni, srednjoročnu platformu ekonomskog razvoja BiH treba zasnivati na: makroekonomskoj stabilnosti, konkurentnosti, zapošljavanju, održivom razvoju, EU integracijama i socijalnoj uključivosti.