{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Krunisanje kralja Tvrtka, jedan od najvećih događaja u historiji BiH koji niko ne obilježava

26.10.2014. u 12:37
1.782
359
Krunisanje kralja Tvrtka, jedan od najvećih događaja u historiji BiH koji niko ne obilježava
1.782
Krunisanje kralja Tvrtka, jedan od najvećih događaja u historiji BiH koji niko ne obilježava
26. oktobar se uzima kao datum kada je 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Iako ne postoje dokazi da se krunidba desila upravo tog datuma, nepobitna je činjenica da je taj događaj jedan od najvećih u historiji BiH.
"Ne može se sa sigurnošću reći da je to bilo 26. oktobra. Prema povijesnim izvorima, Tvrtkovo okrunjenje se smješta između 18. oktobra i početka novembra 1377. godine. Naravno da je 26. oktobar kao datum u igri, ali se sa sigurnošću ne može prihvatiti", rekao je za Klix.ba profesor Dubravko Lovrenović koji se dotakao političkog značaja krunidbe koja se desila prije 637 godina.

"Prvog bosanskog kralja okrunio je djed, odnosno episkop ili poglavar šizmatičke Crkve bosanske u mjestu Mili, a to su današnji Arnautovići kod Visokog. Krunisanje se izvršilo u crkvi svetoga Nikole i značaj jednog takvog političkog događaja je nesporan", rekao je Lovrenović.

Vrhunac srednjovjekovne moći



U to vrijeme evropske vladare krunisale su katolička i pravoslavna crkva. Bosanske kraljeve je ipak krunisala Crkva bosanska, sa izuzetkom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića koji je 1461. godine krunisan papinskom krunom u Jajcu.

"Markantno je to što je na taj način srednjovjekovna Bosna izražavala svoj politički i crkveni suverenitet koji je bio upravo utemeljen na odnosu između vladara i Crkve bosanske", kazao je Lovrenović.

Žalosna je činjenica da se ovakav događaj, pa makar bio bez tačno utvrđenog datuma, ne nailazi na obilježavanje kakvo bi mu priličilo.

"Bosna i Hercegovina je tokom posljednjih 20 godina vraćena u predmoderno političko stanje. Njen politički život se zasniva na kategorijama koje su u modernom svijetu napuštene, a to su etnija i vjera. Ako na okrunjenje Tvrtka I pogledamo iz te vizure, brzo ćemo shvatiti zašto danas ni jedna od etnonacionalnih ili etnonacionalističkih stranaka koje su više od 20 godina na vlasti tom događaju ne pridaje značaj kojeg bi jedna bosanskohercegovačka državotvorna svijest trebala posjedovati", objašnjava Lovrenović koji je potom uprostio svoju opservaciju.

"Tvrtka je okrunio poglavar koji nije bio podložan ni katoličkoj ni pravoslavnoj crkvi, a kada je riječ o bošnjačkoj komponenti, koja još najviše polaže pažnju na takve događaje, onda ćemo vidjeti da nema političkih baštinika bosanskog srednjovjekovnog kraljevstva i bosanskog političkog suvereniteta", zaključio je Lovrenović.

Bosna je za vrijeme njegove vladavine proživljavala vrhunac svoje srednjovjekovne moći, a svoje granice je proširila na dijelove sadašnje Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Smrt kraljice Katarine



Ipak, ovih dana se obilježava jedan drugi događaj iz perioda srednjovjekovne Bosne, tačnije sa početka vladavine Otomanskog carstva na ovim prostorima.

U franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci tradicionalno se obilježava godišnjica smrti bosanske kraljice Katarine Kosače. Manifestacija je vezana za narodnu predaju o kraljici i sutješkim ženama koje nose crne marame u znak žalosti zbog njene smrti.

"Sigurno je u tome mjesto zauzelo puno toga što se činjenično ne može dokazati, ali je vrijedno kao jedna tradicija, a sutješki franjevci to s razlogom čuvaju već više id 40 godina", rekao je Lovrenović.

Kraljica Katarina umrla je 25. oktobra 1478. godine u Rimu gdje je i sahranjena.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: