Nema napretka u ključnim pitanjima
2

Krajem maja će se ponovo odlučivati hoće li biti popisa u oktobru

Piše: E. G.
Da bi se obavio popis stanovništva u BiH, naša zemlja mora uraditi četiri bitne stvari - finalizirati izgled popisnica (definirati osjetljiva pitanja), poboljšati saradnju između glavnih institucija koje organizuju popis, treće pitanje se odnosi na finansijski plan i četvrto se odnosi na konačno finaliziranje kartografije.
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Popis je planiran za oktobar, a šest mjeseci do tada je relativno dug period u kojem se mnogo toga još može uraditi, kazao je danas u Sarajevu direktor EUROSTAT-a Pieter Everaers, nakon sastanka s ministrom prometa i komunikacija BiH Damirom Hadžićem.

"Za uspješan popis sljedeći mjeseci su veoma važni. U decembru sam dao prijedlog za odgađanje popisa, a krajem maja će se ponovo donositi jedna takva odluka hoće li biti popisa u oktobru", kazao je Everaers dodajući da u ovom momentu još uvijek ne može reći da li se stvari na pripremi popisa odvijaju ili ne odvijaju kako treba.

Direktor EUROSTAT-a je još jednom napomenuo da je popis nešto što treba BiH, ali da međunarodne organizacije prate cijeli proces jer je BiH član međunarodne zajednice.

"Međunarodna zajednica je i finansijski spremna podržati popis što će naravno zavisiti od ocjene koju ćemo dati krajem maja. Do 2014. nekih 200 zemalja će provesti popis, vjerovatno će biti njih samo sedam koje to neće. Uvjeren sam da BiH ne želi biti jedna od tih zemalja", dodao je Everaers.

Međunarodna monitoring misija je zadovoljna tehničkim segmentom popisa u kojem se osjeti napredak, ali od vlasti u BiH se traži da ostvare dodatni napredak na usaglašavanju neriješenih pitanja. Radi se o ključnim stavkama bez kojih u oktobru nema popisa, a to su ove četiri navedene stavke.

"Što se tiče finansijskog plana, ministar Hadžić mi je dao garanciju da će on biti odobren u sljedećih sedmicu i po. Moram reći da je dosta napretka postignuto kod same obrade podataka, plana aktivnosti i metodologije, ali još treba raditi na ova četiri pitanja", kaže Everaers.

Popisnica i pitanja koja se označavaju kao osjetljiva po međunarodnim preporukama trebaju biti neobavezna pitanja i svaka zemlja koja se odluči da ih uključi onda se mora pridržavati preporuka. U tom smislu se preporučuje samoizjašnjavanje uz sugestiju da to budu otvorena pitanja, što je ujedno i preporuka Evropske komisije.

"Popis stanovništva je naša odgovornost, odgovornost bh. vlasti, potreban nam je i nema nikoga ko može reći suprotno. Ne radimo popis zbog EU već da postanemo vjerodostojan partner u nečemu što se zove povećanje brzine BiH ka euroatlanskim integracijama. Ako se nastavimo ponašati isto kao od 2008. na ovamo nećemo imati 'krvnu sliku' i 'rendgenski snimak' BiH", kazao je Hadžić te izrazio nadu da će u maju BiH dobiti zeleno svjetlo za popis.

Ministar je kazao da i kada bi imali finansijski plan sada, opet ne bi dobili sedam i po miliona iz IPA fonda, što nećemo ni dobiti dok ne izvršimo sve pripreme. Jedno od važnih pitanja je i popis dijaspore. On će biti moguć na dva načina, ili da državljani BiH koji žive u inozemstvu popune popisnice putem interneta ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

"Nema te zemlje koja bi odustala od dijaspore i učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da je animiramo i da je tretiramo na odgovarajući način", rekao je ministar.

Izgled popisnice je definiran u svim pitanjimia osim četiri, a to je državljanstvo, etnička i nacionalna pripadnost, vjerska pripadnost i jezik.

"Postoje ovdje tri opcije. Prva je ona koja je vrijedila tokom probnog popisa, druga je dodavanje posebnog mjesta za one koji se izjašnjavaju kao ostali i treća je poptpuno otvorena pitanja, što je preporuka EUROSTAT-a", pojasnio je Hadžić.

Vijeće ministara će 3. aprila razmatrati ovo pitanje kada bi se mogla donijeti konačna odluka o izgledu popisnice. Hadžić je dodao da je ovo uveliko političko pitanje, ali da treba onemogućiti diskriminaciju bilo kojeg građanina BiH.