{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Korupcija - bolest od koje se društvo na Balkanu mora početi liječiti

A
4.12.2013. u 11:23
11
12
Korupcija - bolest od koje se društvo na Balkanu mora početi liječiti
11
Korupcija - bolest od koje se društvo na Balkanu mora početi liječiti
Nakon što je u posljednjem izvještaju o korupciji u svijetu organizacija Transparency International većinu zemalja iz regije Balkana svrstala na samo evropsko dno, ugledni stručnjaci i profesori iz regije su komentirali zašto balkanska društva nikako ne uspijevaju da se izbore sa sociološkom pošasti zvanom korupcija i davanje mita.
Prema istraživanju Transparency Internationala, od zemalja Balkana najlošije su rangirane Albanija, koja se nalazi na 116. mjestu, i Kosovo koje je na 111. mjestu od ukupno 177 zemalja svijeta, koliko je obuhvaćeno istraživanjem. Slijedi Srbija koja se ove godine našla na 72. mjestu po stepenu percepcije korupcije, kao i Bosna i Hercegovina.

Emir Đikić, predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH, u izjavi za AA kaže da BiH nije postigla nikakav napredak u pogledu borbe protiv korupcije u odnosu na prošlu godinu.

“Ali, bojim se da bi naredne godine mogli imati čak i lošije rezultate. Srbija nas je stigla nakon što su pokazali odlučnost u borbi protiv korupcije posljednjih godina. 'Čišćenje' velikih tajkuna i moćnika u Hrvatskoj je vrlo vidno, jer je najbolje rangirana od svih zemalja regiona. BiH je 2002. i 2003. godine bila jedan od nosilaca borbe protiv korupcije, ali od tada bilježimo pad”, rekao je on.

Političarima u BiH odgovara korumpirana država



Đikić je rekao da veliki problem u BiH predstavlja činjenica da politički establišment ne iskazuje potrebnu volju i odlučnost u borbi protiv korupcije ocjenjujući da “korumpirana država odgovara političarima u zemlji”.

“U BiH nema osuđujućih sudskih presuda protiv visokih moćnika i borba protiv korupcije je još uvijek samo na deklarativnom nivou. Očigledno je da u BiH nedostaje politička volja i sadašnji politički lideri drže zemlju zarobljenu i nisu zainteresirani za neke velike promjene u društvu u državi. Borba protiv korupcije mora početi od političara. Protiv velikog broja političara vode se sudski procesi”, naglasio je Đikić.

Smatra da visoka korupcija u BiH, ali i ostalim zemljama Balkana proizvodi visoki stepen siromaštva među velikim brojem građana. Objašnjava da zbog visoke korupcije mnogi ljudi na Balkanu nemaju dovoljno novca, posao niti mjesto za stanovanje kako bi živjeli život dostojan normalnog čovjeka.

“Korupcija je evidentno problem broj jedan u BiH, ali i na Balkanu, što direktno utiče i na sve veći broj siromašnih ljudi. Ako građani 2014. godine ne glasaju za neke nove političke snage teško je očekivati pomak. Mislim da su nam sadašnji političari već mnogo puta pokazali da ne žele napredak ove zemlje”, rekao je on.

Sudovi u saradnji sa političkim partijama



Emir Đikić naglašava o kako sudovi u BiH ne žele da osuđuju visoke moćnike, jer su, tvrdi, blisko povezani sa njima i pod utjecajem vladajućih političkih partija u zemlji. Te političke stranke, prema njegovom mišljenju, imaju veliki utjecaj i kontrolu svih značajnijih društvenih, političkih, medijskih i ekonomskih odluka u zemlji.

“Postoji veliki pritisak političkih struktura na sudove i na agencije koje bi trebale da se bore protiv korupcije. Postoji visoki stepen autocenzure među tužilaštvima, jer ne žele procesuirati velike moćnike. Agencije trebaju biti neovisne od politike”, smatra Đikić.

No, u borbi protiv korupcije, ističe, vrlo je značajno i da se sami građani poćnu mijenjati u smislu da treba da prestanu sa davanjem mita u bolnicama, policiji, sudovima i školama.

“Obični građani mogu doprinijeti suzbijanju korupcije ako prestanu da plaćaju za usluge u javnom i privatnom životu. Ali, bojim se da većina običnih građana samo slijedi tok svojih političkih predstavnika. Dobra vijest je da sve više građana odlučuje da ne daje mito za usluge koje ionako moraju dobiti besplatno”, kazao je.

Od zemalja regije, prema posljednjem izještaju TI-aj, najbolje je rangirana Hrvatska koja se našla na 57. mjestu, kao i Crna Gora i Makedonija, koje se nalaze na zajedničkom 67. mjestu.

Napredak Hrvatske



Predsjednica Transparency International Hrvatske (TIH) Davorka Budimir izjavila je za Anadolu Agency (AA) da je Hrvatska ostvarila vrlo značajan rezultat u posljednjem izvještaju koje mjeri stepen korupcije u zemljama svijeta.

“Hrvatska je u posljednjem izvještaju Transparency Internationala napravila pomak od dvije pozicije i zauzela 57. mjesto. Obzirom na sve afere koje su se desile u Hrvatskoj ovo je značajan pomak”, rekla je ona.

Istakla je da ostatak regije nije napravio neki značajniji pomak, naglasivši da se korupcija u Sloveniji dodatno povećala ove godine, što prema njenom mišljenju, jasno pokazuje da je riječ o regiji gdje je korupcija postala “način življenja i komunikacije među ljudima”.

“Srbija i Crna Gora su napravile pomak, dok su ostale zemlje na skoro istim pozicijama kao i prošle godine. Slovenija je pala za četiri mjesta i sada se nalazi na 43. mjestu, što je pomalo iznenađujuće”, kazala je Budimir.

Cijela država, ali i društvo se moraju boriti protiv korupcije. Budimir napominje kako je potrebno da se cijela država, ali i građani uključe u proces i aktivnosti suzbijanja korupcije kao jedini način u borbi protiv ove sociološke pošasti.

“Treba početi do početka! Ne možemo uvijek svu krivicu stavljati na političare i na vladu, iako su oni u velikoj mjeri i krivci. U vezi sa suzbijanjem korupcije vrlo je značajno da se počne sa mijenjanjem ponašanja kod običnih građana koji konačno moraju postati odgovorni članovi društva i države. Ako želimo društvo bez korupcije onda se svi moramo uključiti u borbu protiv korupcije”, istakla je ona.

Na evropskom nivou, zemlje sa najvišim stepenom korupcije su Ukrajina na 144. mjestu, a slijede Bjelorusija, Albanija, Kosovo, Moldavija, Armenija, Grčka, Bugarska, Srbija i BiH.

Korupcija na Balkanu kao način življenja



Stručnjaci također vjeruju da su korupcija i davanje mita na Balkanu postali način življenja gdje se sva važnija pitanja u javnom, ali i privatnom životu rješavaju “podmićivanjem”, “davanjem sira i mlijeka”, ali i “davanjem poklona i koverti”.

Stanovnici balkanskih zemalja suočavaju se sa korupcijom u školama, univerzitetima, gdje plaćaju za ispite i sticanje diploma, u policiji i sudstvu kako bi izbjegli kažnjavanje, u ministarstvima kako bi lakše došli do zaposlenja, pa do toga da plaćaju i za “povoljnije mjesto” gdje će biti ukopani. Mito se nerijetko daje i za različite ljekarske usluge, od porođaja žene, do bržeg dolaska do termina za različite pretrage.

Profesor Jusuf Žiga sa Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu za AA je izjavio da u većini balkanskih zemalja ne postoje mehanizmi za uvođenje odgovornog ponašanja u društvu i državi.

“Balkanska društva su ušla nespremno u demokratsku tranziciju i zato nijedno društvo na ovim prostorima ne uspijeva da se stabilizira. Ne postoje mehanizmi za odgovorno ponašanje, stari sistem je urušen, dok novi sistem nije demokratski. Isto tako, zemlje Balkana su bile izložene ratovima i nismo stigli sa uređenjem i organizovanjem države i društva”, rekao je profesor.

Naglašava da veliki problem predstavlja činjenica da niko u državi i društvu neće biti sankcionisan za svoj nerad, greške i neodgovornost te ocjenjuje da u BiH sve manje ljudi ne želi da zna razliku između poštenja i nepoštenja, između pravih i lažnih vrijednosti.

“Stvoren je ambijent da se prođe bez sankcija i kazni i urušen je sistem vrijednosti koji bi vas motivisao da budete odgovorna osoba. Bh. društvo se nalazi u jednoj dubljoj krizi koja je zahvatila sve pore društva. To je kao slučaj teškog bolesnika koji boluje od raznih bolesti i onda je teško liječiti samo jednu bolest. Zato mislim da će popravljanje i liječenje bh. društva trajati dugo vremena”, kazao je prof. Žiga.

Ističe da “sve počinje od običnog čovjeka”, dodavši kako se ljudi i sami moraju mijenjati ako žele bolje, naprednije i stabilnije društvo i državu.

“Ovdašnji čovjek i sam se mora mijenjati. Potrebno je poboljšati rad sudstva, policije i školstva. Potrebno je napraviti infrastrukturu države kako bi se štitila prava ljudi i da se građani učine odgovornima za svoje postupke. Zato u ozdravljenju društva moraju učestvovati svi segmenti društva i države. Prvi korak počinje u glavama ljudi pojedinačno i načinu na koji se ponašamo prema ljudima, društvu i državi”, ocijenio je Žiga.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: