Korajlić: Kriminalce koji odsluže kaznu treba kontrolisati, a zakonski sistem mijenjati
U Velikoj Kladuši je jutros Emir Pajazetović aktivirao eksplozivnu napravu, pri čemu je povrijedio preko 30 osoba u diskoteci EX. Pajazetović je od ranije poznat policiji po teškim krivičnim djelima razbojništva, ali i po tome što je 2012. godine bacio bombu na kafić Cacadu u Velikoj Kladuši. U februaru ove godine on je pušten iz zatvora u Zenici.
Bombaški napadi su sve učestaliji i u Sarajevu, gdje policija još uvijek traga za četiri osobe koje su u periodu od januara do marta aktivirale eksplozivne naprave na teritoriji grada.
"Naravno, osoba u Velikoj Kladuši je povratnik u vršenju krivičnih djela. On je odslužio svoju kaznu koju je sud odredio. Međutim, postavlja se pitanje kako da naše institucije sistema, centri za socijalni rad i druge ustanove, prihvate te osobe nakon izvršenja krivičnih sankcija i kako da procijene da li će oni ponoviti takvo krivično djelo“, ističe u početku razgovora za Klix.ba profesor Korajlić.
Smatra da policijske agencije u okviru svog redovnog rada trebaju da vrše pojačanu kontrolu osoba koje su od ranije poznate po izvršavanju krivičnih djela, a za koje se procijeni da bi mogli narušavati javni red i mir.
"Mišljenja sam da se tome ne posvećuje dovoljno pažnje. Mi nemamo ni budžetskih sredstava da se neki stručnjaci zaposle kako bi pratili stanje osoba koje su ranije vršila krivična djela, za koje postoji procjena da bi mogli ponoviti ta djela“, naglašava Korajlić.
Napominje kako bi se u poboljšanju sigurnosne situacije u zemlji trebala uključiti cijela zajednica.
"Nama treba sistemska strategija na nivou države, koja će biti realizirana na lokalnom nivou. Potrebna je prije svega detaljna analiza psihologa i kriminologa, ali je također potrebno promijeniti zakonski sistem. Kazna treba da služi resocijalizaciji onoga koji je počinio krivično djelo, kao i da utiče u sistemu generalne prevencije na one koji bi mogli ponoviti krivično djelo“, rekao je Korajlić.
Ističe da je BiH zemlja koja je izašla iz rata i u kojoj još uvijek ima različitih vrsta naoružanja za koje građani nemaju dozvolu.
"Građani su zabrinuti i za manje opasna krivična djela od aktiviranja eksplozivnih naprava. Bojim se da će nas opasnost od oružja zaostalog iz rata pratiti još dugi niz godina, dok ne dođe takva svijet građana da se ova sredstva odlože centrima za civilnu zaštitu i organima unutrašnjih poslova. Kroz medije i nevladine organizacije treba jačati svijest kod građana o opasnosti takvih vrsta naoružanja“, rekao je Korajlić.
