Ovo je u razgovoru za Agenciju FENA kazala članica Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Lidija Korać pojašnjavajući međustranački dogovor SDP-a BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) postignut ove sedmice.
Reformu procedure izbora tužilaca u BiH potrebno je uraditi radi usklađivanja tog sistema sa sistemima koji postoje u najrazvijenim evropskim državama, ali i zbog efikasnije borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Korać naglašava da dosadašnja reforma pravosuđa u BiH nije dala očekivane rezultate u smislu efikasnijeg procesuiranja i obračuna s kriminalom, a poznata je činjenica da su za tužioce imenovane osobe koje ne ispunjavaju minimalne uvjete za obavljanje tako odgovorne funkcije.
"Takvo stanje mora se mijenjati da bi otpočela odlučnija borba s kriminalcima. Dogovor predviđa da glavne tužitelje na svim razinama vlasti, uključujući i Brčko Distrikt, imenuju nadležni parlamenti na prijedlog Vijeća ministara BiH, odnosno nadležne vlade s liste uspješnih kandidata koje je utvrdilo VSTV", kaže Korać.
Sporazum, također uključuje mehanizam deblokade u postupku imenovanja, imajući u vidu složeni način odlučivanja, prije svega unutar Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To znači da ukoliko zakonodavno tijelo ne izvrši imenovanje glavnih tužilaca u roku od tri mjeseca, glavne tužioce će imenovati VSTV.
Zamjenike glavnih tužilaca, prema predloženom rješenju, imenovao bi glavni tužilac s liste uspješnih kandidata koju je utvrdilo VSTV dok bi tužioce na svim razinama vlasti, prema predloženom rješenju, imenovao glavni tužilac na prijedlog VSTV-a.
Imenovanja tužilaca se zadržava na način da VSTV utvrđuje uvjete za obavljanje tužilačke funkcije, provodi kompletnu proceduru kako konkursa, tako i postupka utvrđivanja liste uspješnih kandidata za tu funkciju, a temeljem procedure koju utvrđuje VSTV.
Podsjetila je da ni EU, ni Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, kao ni UN ne nameću državama koji model treba da primijene kod izbora tužilaca već da se preporuke međunarodnih tijela odnose na neovisnost i profesionalnost u pravosuđu te da pri izboru tužilaca nema nacionalne, političke ili spolne diskriminacije, a sve te preporuke ispunjava ovaj dogovor.
Navela je za primjer nekoliko zemalja kazavši da Italija ima Visoko tužilačko vijeće u čijoj isključivoj nadležnosti je izbor tužilaca, a to tijelo je mješovitog karaktera i čine ga predsjednik Republike koji predsjedava radom Vijeća, predsjednik Vrhovnog suda i glavni republički tužilac, tužioci i parlamentarci.
"U Španiji je pitanje izbora glavnog tužitelja koncipirano kao ustavno rješenje i to na način da glavnog tužitelja imenuje kralj Španije, a na prijedlog vlade. U Engleskoj glavnog tužitelja imenuje vlada. U Kraljevini Norveškoj glavnog tužitelja i niže tužitelje imenuje Vijeće koje čini kralj i vlada itd.", pojašnjava Korać.
Govoreći o izmjenama preciziranim dogovorom koje se odnose na Izborni zakon BiH, Korać pojašnjava da će Glavni centar za brojanje ili organizaciona jednica Centralne izborne komisije i dalje brojati glasačke listiće putem pošte, u odsustvu i nepotvrđene glasačke listiće.
"CIK će biti državno tijelo koje odgovara za cjelokupni integritet izbornog procesa. I sada glasačke listiće broje birački odbori koji su obavezni da rezultate izbora s biračkog mjesta dostave općinskoj izbornoj komisiji, a OIK utvrđuje zbirne rezultate glasanja s biračkih mjesta na području općine. Postojeća zakonska rješenja se neće mijenjati", ističe Korać.
Osnovna izmjena izbornog zakonodavstva koja je predviđena dogovorom SDP-a i SNSD-a odnosi se na zatvorene liste. Korać smatra da postoje argumenti i za otvorene i za zatvorene liste, ali iskustvo otvorenih listi u izbornom zakonodavstvu BiH pokazalo je da se taj institut zloupotrebljava i da predstavlja zakonski okvir za izborni inženjering, kupovinu glasova i izbornu prevaru.
"Takav sustav ne odražava stvarno izraženu volju birača, što dovodi u pitanje slobodne, fer i demokratske izbore. Sustavom zatvorenih listi osigurava se veća zastupljenost žena u zakonodavnim tijelima, a isto tako i nacionalna zastupljenost što je nama u SDP-u posebno važno", naglašava Korać.
Ostale izmjene izbornog zakona odnose se na poboljšanje tehničke provedbe izbora i predstavljaju rješenja koja su usuglasile sve parlamentarne stranke još ranije kroz rad u interresornoj radnoj skupini, koju su sačinjavali predstavnici parlamentarnih stranaka, Vijeća ministara BiH i Centralne izborne komisije.
Korać je na kraju kazala da je zaprepaštena rezolutnim neprihvatanjem sporazuma o programskoj suradnji koji su postigli SDPBiH i SNSD i žarom i energijom kojom se želi degradirati sporazum, dok ovaj dokument svjedoči o želji dviju vodećih političkih stranaka da se pokrenu stvari s mrtve tačke i konačno nađu rješenja za BiH.
Naglasila je da ovaj sporazum niti u jednom segmentu ne narušava ustavnu poziciju BiH, ne narušava integritet i suverenitet BiH, nego nudi rješenja za realizaciju Mape puta iz Brisela, ubrzanje ekonomskog razvoja kroz jedinstveni ekonomski prostor i stvaranje zakonskog okvira za efikasniju i racionalniju javnu upravu, zaključuje članica Predsjedništva SDP-a BiH Lidija Korać u razgovoru za Agenciju FENA.
Međustranački dogovor SDP-a i SNSD koji su novinarima nakon višesatnog sastanka prezentirali predsjednici stranaka Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik izazvao je brojne polemike u javnosti najviše zbog pitanja neovisnosti pravosuđa i zatvorenih listi na izborima u BiH.
