"Konferencija u Sarajevu je važna prekretnica"

"Cilj EU je da osigura stabilnost i prosperitet u regionu i jasno je da saradnja znači da će se dobrobiti brže osjetiti. Vrijeme je da i vođe u BiH počnu pokazivati spremnost na pomirenje, jer tvrdolinijaštvo nije u skladu sa saradnjom i pristupanjem integracijama, a ja se nadam da će se ti trendovi nastaviti", rekao je Inzko za zagrebački "Vjesnik".

On očekuje da će na predstojećoj konferenciji u Sarajevu doći do pomaka u vezi sa liberalizaciji viznog režima za građane BiH, ističući da je BiH, uprkos trenutnom političkom zastoju, postigla stvaran napredak u stotinama reformi povezanih s pitanjem liberalizacije viznog režima i da EU to prepoznaje. 

Komentarišući kritike koje je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić uputio OHR-u zbog modela raspodjele imovine BiH koji podržava, Inzko je rekao da nikada nije razrješeno pitanje vlasništva nad ključnim kategorijama državne imovine - imovinom koja je predmet Sporazuma o sukcesiji i onom koja je bila u vlasništvu nekadašnje SR BiH i da je uloga OHR-a da održi status kvo dok se ne postigne dogovor domaćih predstavnika. 

"Savjet ministara BiH, entitetske vlade, kao i vlada distrikta Brčko moraju postići međuvladin sporazum o državnoj imovini, koji će osigurati da svaki nivo vlasti posjeduje imovinu koja joj je neophodna za obavljanje njenih ustavnih i pravnih ovlašćenja. Taj zadatak moraju provesti vođe u BiH. Međunarodna zajednica neće to pitanje riješiti za njih, bez obzira na razne pokušaje da nas natjera da mi to učinimo. Ono za što smo mi zainteresovani samo je zakonito i održivo domaće rješenje", rekao je Inzko.

On je rekao da ustavna reforma neće nestati sa dnevnog reda i da će građani BiH morati da osiguraju zaštitu prava pojedinaca i grupa kako bi BiH bila u stanju da se suoči sa izazovima integracijskog procesa u EU i očekivanjima svojih građana. 

"Razočaravajuće je, premda nije neočekivano, to što parlamentarna radna grupa uspostavljena kako bi se došlo do prijedloga za implementaciju odluke Evropskog suda za ljudska prava, još nije ispunila svoj zadatak.

Ovaj proces treba ponovo pokrenuti. Jedna bi opcija bila da se osnuje institucionalizovano tijelo sa mandatom i nakon izbora, tako da se ne gubi više vremena. Kako bi imalo kredibilitet, to bi tijelo uključivalo političke predstavnike i pravne stručnjake i podnosilo bi izvještaj vladi i parlamentu", kaže Inzko.