Konferencija, koju je organiziralo Udruženje "Žena-žrtva rata" u saradnji s Arbeiter Samariter Bund Deutschland, a podržala Evropska unija, okupila je predstavnike vladinih, međunarodnih i nevladinih institucija i organizacija.
Predsjednica Udruženja "Žene-žrtve rata" Bakira Hasečić je kazala da se silovane i seksualno zlostavljane žene tokom agresije na BiH nad kojima je izvršen genocid masovonog i sistematskog silovanja u BiH, nadaju da će EU i dalje podržati njihove programske ciljeve borbe za pravdu i istinu, "da se ovako sramno i monstruozno zlodjelo više nigdje i nikome u svijetu ne ponovi".
"Molim sve, prvo predstavnike vlasti u BiH, Evropsku uniju da podrže i ubuduće naše programske ciljeve. Jedini cilj nas žena žrtava rata i muškaraca je pravda, borba za pravdu i istinu, da svaki ratni zločinac bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost odgovara za ono što je uradio. Molim predstavnike međunarodne zajednice ovdje - nemojte nam zabranjivati da pričamo istinu, da pričamo o agresiji, o genocidu", kazala je Hasečić.
Istaknula je da je osnovni problem nepovratka žrtava u njihove prijeratne domove taj što se ratni zločinci nalaze na slobodi.
"To je osnovna prepreka za povratak i zbog njih je propao projekt povratka", istaknula je Hasečić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je rekao da nije korisno, svrsishodno dolaziti ovdje i izjednačavati nas na način koji prvo nije pošten, a nije ni svrsishodan.
"Ne može se ništa postići tako što će se reći vi ovdje u BiH se svađate, kao što kažu. Od kada je genocid svađa, od kada je etničko čišćenje svađa? Mnogo puta smo i griješili tako što smo, da ne bismo dizali tenzije, prešućivali neke stvari, vrlo često na inicijativu međunarodne zajednice očekujući da će oni nešto učiniti", kazao je Silajdžić.
Međutim, dodao je, to je išlo sve dalje i dalje do te mjere da oni koji traže bilo kakvu pravdu u BiH danas postaju neprijatelji nekakvog mira, stabilnosti...
"Ta priča kako su svi isti, kako su svi u BiH krivi za ono što se dogodilo, a ispada da jesmo po nekima, jednostavno mora biti odbijena. Mislim da treba sasvim otvoreno i jasno u lice tim ljudima, posebno koji dolaze u BiH da nas uče šta je bilo ovdje, treba reći dosta je. Ovako nećete, linijom manjeg otpora, riješiti pitanje u BiH, ne može biti projekt Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića svetiji nego Dejtonski sporazim, nego presuda Međunarodnog suda pravde, nego odluke Suda u Hagu i svi mogući standardi", kazao je Silajdžić.
Predstavnik Evropske komisije u BiH Longares Barrio Constatino je istakao da žrtve neće biti prepuštene same sebi i da će im biti data podrška.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je naglasio da je jedan od najvažnijih problema s kojim se žrtve suočavaju njihov status i kvalitet zaštite kada svjedoče na sudovima u BiH i zemljama bivše Jugoslavije.
Dodao je da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice već duže ističe da postoji neodložna potreba da, osim procesuiranja ratnih zločina, odnosno izvođenja ratnih zločinaca pred lice pravde, budu ustanovljeni sistemski mehanizmi za pravedno postupanje sa žrtvama rata, odnosno žrtvama rata koje svjedoče na sudovima.
"Za izradu zakona o pravima žrtava torture i civilnim žrtvama rata u BiH treba imati konsenzus svih relevantnih učesnika, prije svega entitetskih vlasti ali i predstavnika udruženja žrtava rata u BiH da bismo dobili primjenjiv i funkcionalan zakon na državnom nivou, za razliku od dosadašnjih rješenja koja su veoma sporo implementirana u praksi", kazao je Halilović.
Šef Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH David Schwendiman je rekao da očekuje i da treba prijedloge i sugestije žrtava.
"Vi trebate očekivati od mene da budem nezavistan i iskren i nadam se da sam to pokazao do sada. Vi morate znati šta to radim i kako to radim, imate pravo to da znate. Mi skupljamo informacije, susrećemo se sa žrtvama koje bi nam dale informacije i smatramo da je to jako važno. Žrtva će u svakom slučaju biti saslušana", kazao je Schwendiman.
