{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Konferencija o genocidu: Kazna za zločince i pravda za žrtve

F
11.6.2015. u 14:02
8
Konferencija o genocidu: Kazna za zločince i pravda za žrtve
8
"Kazna za zločince i pravda za žrtve", siže je poruka koje su uputili uvodničari Međunarodne konferencije pod nazivom “Istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje genocida u BiH” koja je počela danas u Sarajevu.
Istaknuto je da je dovođenje pred lice pravde odgovornih za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini trajan zadatak i obaveza, kako se tako što više nikada i nigdje ne bi ponovilo.

Na konferenciji, koju su u povodu 20. godišnjice genocida u Srebrenici organizirali Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa“, još jednom je ukazano na neophodnost prevladavanja kulture nekažnjivosti, te na neophodnost sprečavanja negiranja genocida u Srebrenici, koji je potvrđen relevantnim sudskim odlukama, kao i na spoznaju da je njegovo priznanje prvi korak na putu do pomirenja.

Sudionike međunarodnog skupa u glavnom gradu BiH pozdravila je predsjednica Udruženja Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić, naglašavajući da na konferenciji sudjeluju svi oni koji mogu poboljašti status žrtava u Bosni i Hercegovini, te da će i dalje insistirati na tome da se usvoji zakon kojim će se sankcionirati negiranje genocida u BiH.

Pozvala je sudionike, među kojima su brojni domaći i međunarodni zvaničnici, uključujući i zvaničnike Tribunala u Hagu (ICTY), da ne dozvole da žrtve Srebrenice i drugih stratišta u BiH budu zaboravljene, te da učine sve kako bi počinitelje brojnih zločina u BiH stigla zaslužena kazna.

Predsjednik ICTY-a Theodor Meron, u svom uvodnom obraćanju, potcrtao je da je u Srebrenici počinjen genocid, podsjećajući na predmete, procesuirane u ICTY-u (Krstić, Tolimir, Popović...) u kojima su obuhvaćeni elementi krivičnog djela genocida te na složene mehanizme dokazivanja genocidne namjere.

Detaljno je elaborirao brojne primjere na relaciji žalbeno-pretresno vijeće u kojima je genocidna namjera dokazana, pojašnjavajući način na koji je genocidna namjera kao bitan element genocida, odnosno zločina protiv čovječanstva dokazivana u ICTY-u, a koji je na taj način utvrdio presedane u oblasti međunarodnog krivičnog prava.

Šef Delegacije EU u BIH i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark kazao je da nekažnjivost nije opcija, te da pravda mora biti zadovoljena, podsjećajući na teške lekcije iz prošlosti iz kojih je neophodno izvući odgovarajuće zaključke za efikasno djelovanje i izgradnju bolje budućnosti.

Istaknuo je spremnost EU da i nadalje podržava napore i jačanje kapaciteta institucija poput Suda BiH, Tužiteljstva BiH i ICPM-a, a sve radi efikasnijeg djelovanja na planu procesuiranja ratnih zločina, uz ocjenu da je premalo presuđenih slučajeva, te da je mir i prosperitet neophodno graditi na istini i pravdi.

Ambasador Wigemark ukazao je i na širi kontekst od značaja za budućnost BiH, uključujući i novi pristup EU-a kao novu priliku za jačanje pozitivnih procesa, prevladavanje podjela i segregacije, te uključivanje naše zemlje u evropske integracije.

Sudionike Konferencije pozdravio je i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, ocijenivši ključnim korakom utvrđivanje krivične odgovornosti, na čemu je Haško tužiteljstvo maksimalno angažirano.

U tom je kontekstu ukazao na važnost svjedočenja preživjelih te podsjetio da je u različitim fazama u ICTY-u ispitano oko 4.500 svjedoka, bez čijeg angažmana ne bi bilo moguće doći do činjenica, neophodnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina.

Brammertz je podsjetio da je Haško tužiteljstvo maksimalno angažirano na istraživanju genocida u Srebrenici, ali i na istragama drugih teških zločina, te najavio da bi do kraja godine trebala biti izrečena presuda u predmetu "Radovan Karadžić".

U uvodnom dijelu skupa obratili su se - direktor Centra za međunarodna ljudska prava Pravnog fakulteta Univerziteta Northwestern i prvi američki ambasador za pitanja ratnih zločina David Scheffer, šef Misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore, kao i Ernest Petrič, sudija i bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Slovenije i član Savjetodavnog odbora za izbor sudija Međunarodnog krivičnog suda u Haagu, te član Komisije UN za međunarodno pravo.

I oni su potcrtali važnost procesuiranja odgovornih za ratne zločine, te podsjetili na dešavanja koja su pratila osnivanje ICTY-a, te međunarodnu konstelaciju u tom pogledu.

Ocijenili su, među ostalim, da je ova konferencija i prilika da se oda počast velikoj žrtvi onih koji su već mnogo propatili uime pravde, te ukazali na inertnost međunarodne zajednice u vezi s ratnim dešavanjima u BiH, ali i na snažan angažman Clintonove administracije u vezi s osnivanjem ICTY-a (1993.) i kasnijim događanjima, sve do prekida rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Stoga su pozvali sve relevantne faktore u Evropi i svijetu da osiguraju uvjete kako bi Bosna i Hercegovina prevazišla stanje zastoja i snažnije krenula ka integraciji u EU.

Konferencija se nastavlja s drugim panelom pod nazivom, “Dokazivanje genocida na MKSJ, Sudu BiH i MKSR - Iskustva“.

Ovo je prva međunarodna konferencija, koja se bavi spomenutom tematikom, organizirana od udruženja koji predstavljaju žrtve i svjedoke genocida u Bosni i Hercegovini.

Cilj konferencije jeste da ukaže na dostignuća međunarodnih i lokalnih sudova u procesu istraživanja, dokumentiranja i krivičnog procesuiranja genocida u BiH, da se sagledaju izazovi i problemi u krivičnom dokazivanju zločina genocida i ukaže na koji način se odvija prevencija genocida u BiH, te da se dodatno rasvijetli trenutni položaj žrtava i svjedoka genocida, kao i da se razmotri na koji način se suprostaviti negiranju genocida.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: