Konferencija Centra Analitika: Javni organi informacije trebaju davati i na vlastitu inicijativu
Direktor ovog centra Edin Hodžić je prije početka konferencije kazao novinarima da je ona organizirana u okviru projekta "Proaktivna transparentnost u BiH“.
"Njena osnovna ideja je da se promovira dodatni, novi aspekt prava na pristup informacijama koji je razvijen u Evropi, na nivou međunarodnih standarda, a koji podrazumijeva da se informacije pod kontrolom javnih organa ne objavljuju samo na osnovu individualnih zahtjeva nego na vlastitu inicijativu", kazao je Hodžić.
Po njegovim riječima, postoji čitav niz kategorija informacija koji bi, prema međunarodnim standardima, trebalo objavljivati proaktivno, prije svega na web stranicama nadležnih institucija.
"Cilj ove konferencije je da se, prije svega, progovori o tom aspektu prava na pristup informacijama koji je u BiH sasvim zanemaren. U okviru konferencije tematizirat će se pravne pretpostavke za proaktivni pristup informacijama, institucionalne pretpostavke, te će biti poseban panel posvećen prvim koracima u BiH u ovoj oblasti", kazao je Hodžić.
Naveo je da je u interesu i javnih institucija i svih aktera, predstavnika civilnog društva i medija, da se informacije proaktivno objavljuju.
O iskustvima Hrvatske govorila je voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama Povjerenika za informiranje Dubravka Bevandić koja je kazala da Zakon o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj definira pristup informacijama kao pravo građana na traženje i obavezu tijela javne vlasti da omogući pristup informacijama. Također, definira i da je pristup informacijama takozvana proaktivna objava informacija.
"Znači, tijela javne vlasti trebaju samoinicijativno objavljivati određene informacije. Kod nas je veliki napredak napravljen 2013. kada je usvojen novi zakon o pravu na pristup informacijama gdje se taksativno pobraja što bi tijela javne vlasti trebala objavljivati minimalno na svojim internetskim stranicama", kazala je Bevandić.
To ih, dodala je, ne ograničava da objavljuju i ostale informacije kad god smatraju da je potrebno i nužno radi informiranja javnosti.
"Srbija već deset godina ima iskustvo u provođenju ideje o transparentnosti i mislim da je već svima jasno da to ne podrazumijeva samo neku pasivnu ulogu organa da daju informacije na zahtjev građana, nego da sami to čine proaktivno, bez posebnog zahtjeva", kazala je zamjenica povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Stanojla Mandić.
Dodala je da se, primjereno vremenu u kojem živimo i elektronske komunikacije, očekuje da što više tih informacija bude objavljeno proaktivno.
Po njenim riječima, u Srbiji ta obaveza postoji za sve državne organe, uključujući one klasične državne organe i organe lokalne samouprave, organe pokrajine, na svim nivoima i sve vrste organa uključujući i sudove.
"To je generalno obaveza, praktično svih, da informacije objavljuju proaktivno", kazala je Mandić.
Direktor Agencije za informaciono društvo RS-a Srđan Rajčević je kazao da će na konferenciji govoriti o projektu iz RS-a, a radi se o portalu e-srpska koji je nastao 2009. godine.
"Uspjeli smo da u protekle tri do četiri godine na jednom mjestu objedinimo sve relevantne informacije za nekoga ko bi bio zainteresiran da obavi nekakav posao u RS-u koji mu zavisi od rada javne uprave, dakle od državih organa", kazao je Rajčević.
Izvršna direktorica organizacije Access Info Europe Helen Darbishire je kazala da u jednom demokratskom društvu građani, dakle porezni obveznici, birači imaju pravo da znaju "šta vlada radi s našim novcem, jer je to ovlast koju im mi dajemo i to je jednostavno tako“.
"U današnjem svijetu postoji stotinu zemalja u kojima postoje zakoni o slobodi pristupa informacijama. To pravo također priznaju sva međunarodna tijela koja se bave ljudskim pravima, a to je pravo građana da znaju", kazala je Darbishire.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
