{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Konaković: BiH treba ozbiljno shvatiti upozorenja o ukidanju bezviznog režima

F
21.10.2012. u 13:39
47
3
Konaković: BiH treba ozbiljno shvatiti upozorenja o ukidanju bezviznog režima
47
Konaković: BiH treba ozbiljno shvatiti upozorenja o ukidanju bezviznog režima
Suvad Konaković (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Bosna i Hercegovina u najvećoj mjeri ispunjava obaveze u pogledu bezviznog režima, ali i pored toga, upozorenja koja dolaze iz određenog broja zemalja Evropske unije (EU), a koja su na liniji usvajanja mehanizma za suspenziju ovog statusa (bezviznog režima) zemljama regiona zapadnog Balkana, treba najozbiljnije shvatiti i činiti sve kako takav razvoj događaja u slučaju BiH ne bi uslijedio.
To je danas u Sarajevu izjavio ekspert za međunarodno pravo dr. Suvad Konaković, govoreći kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi "Bezvizni režim i politika azila u EU i BiH".

Podsjetio je na činjenicu da je razlog za spomenuta upozorenja koja dolaze iz evropskih zemalja pojava tkz. lažnih azilanata, odnosno veliki broj neutemeljenih zahtjeva za davanje azila, o čemu svjedoče najnovije statistike, ocjenivši pritom da treba napraviti distinkciju između ekonomske emigracije i azilanata.

Konaković naglašava da su motivi ljudi koji se iz zemalja u tranziciji pojavljuju kao tražitelji azila, gotovo bez izuzetka, ekonomske prirode, elaborirajući, istovremeno, da institut azila podrazumjeva da je osoba koja ga traži progonjena u vlastitoj zemlji, pozivajući se na međunarodne dokumente i instrumente kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o izbjeglicama i njeni protokoli.

Mišljenja je da se azil treba prioritetno promatrati kao mogućnost koja se daje progonjenim ljudima, a ne kao "pravo", s obzirom na to da svako pravo podrazumjeva i određenu obavezu.

U tom kontekstu, uvodničar Kruga 99 podsjeća na dogovornost vlasti da se maksimalno angažiraju na stvaranju uvjeta za zapošljavanje, jer je pravo na rad jedno od temeljnih ljudskih prava, a sve radi zadržavanja građana u vlastitoj zemlji i spriječavanja odlivanja visokoobrazovanih kadrova.

Sudionici sesije su problematizirali niz pitanja i specifičnosti vezanih za BiH, te u tom pogledu konstatirali da bi BiH trebala uživati poseban status i tretman s obzirom na to da se radi o zemlji u kojoj je izvršen genocid te odgovornost EU i njenu involviranost u izgradnji bh. institucionalnih kapaciteta, uz ocjenu da bi eventualna suspenzija dovela do nove segregacije njenog stanovništva imajući u vidu institut dvojnog državljanstva.

Istaknuto je i da je BiH usvojila sve strateške dokumente kada su u pitanju uvjeti za ostvarenje bezviznog režima, upravljanje granicom, te propisi iz domena kretanja i boravka stranaca, te da je i sama Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku u BiH ocjenila da je postignut umjereni napredak u oblasti Poglavlja 4. koje se tiče pravde i sigurnosti.

Među ostalim, na sesiji Kruga 99 otvoreno je i pitanje slobode kretanja ljudi, roba i kapitala kao preduvjeta za razvoj i napredak svake zemlje, a što je od posebnog značaja za zemlje u tranziciji, odnosno zemlje-aspirantice za članstvo u EU.

Kako je poznato, šest zemalja EU - Njemačka, Austrija, Belgija, Francuska, Luksemburg i Holandija, zatražilo je mogućnost da ponovo uvedu viznu obavezu za zemlje zapadnog balkana, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, u znak protesta zbog povećanog broja neosnovanih zahtjeva za azilom državljana tih zemalja.

O tome zahtjevu će se razgovarati na narednoj sjednici ministara unutarnjih poslova zemalja EU 25. oktobra u Luxembourgu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: