Konaković: BiH treba ozbiljno shvatiti upozorenja o ukidanju bezviznog režima
To je danas u Sarajevu izjavio ekspert za međunarodno pravo dr. Suvad Konaković, govoreći kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi "Bezvizni režim i politika azila u EU i BiH".
Podsjetio je na činjenicu da je razlog za spomenuta upozorenja koja dolaze iz evropskih zemalja pojava tkz. lažnih azilanata, odnosno veliki broj neutemeljenih zahtjeva za davanje azila, o čemu svjedoče najnovije statistike, ocjenivši pritom da treba napraviti distinkciju između ekonomske emigracije i azilanata.
Konaković naglašava da su motivi ljudi koji se iz zemalja u tranziciji pojavljuju kao tražitelji azila, gotovo bez izuzetka, ekonomske prirode, elaborirajući, istovremeno, da institut azila podrazumjeva da je osoba koja ga traži progonjena u vlastitoj zemlji, pozivajući se na međunarodne dokumente i instrumente kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o izbjeglicama i njeni protokoli.
Mišljenja je da se azil treba prioritetno promatrati kao mogućnost koja se daje progonjenim ljudima, a ne kao "pravo", s obzirom na to da svako pravo podrazumjeva i određenu obavezu.
U tom kontekstu, uvodničar Kruga 99 podsjeća na dogovornost vlasti da se maksimalno angažiraju na stvaranju uvjeta za zapošljavanje, jer je pravo na rad jedno od temeljnih ljudskih prava, a sve radi zadržavanja građana u vlastitoj zemlji i spriječavanja odlivanja visokoobrazovanih kadrova.
Sudionici sesije su problematizirali niz pitanja i specifičnosti vezanih za BiH, te u tom pogledu konstatirali da bi BiH trebala uživati poseban status i tretman s obzirom na to da se radi o zemlji u kojoj je izvršen genocid te odgovornost EU i njenu involviranost u izgradnji bh. institucionalnih kapaciteta, uz ocjenu da bi eventualna suspenzija dovela do nove segregacije njenog stanovništva imajući u vidu institut dvojnog državljanstva.
Istaknuto je i da je BiH usvojila sve strateške dokumente kada su u pitanju uvjeti za ostvarenje bezviznog režima, upravljanje granicom, te propisi iz domena kretanja i boravka stranaca, te da je i sama Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku u BiH ocjenila da je postignut umjereni napredak u oblasti Poglavlja 4. koje se tiče pravde i sigurnosti.
Među ostalim, na sesiji Kruga 99 otvoreno je i pitanje slobode kretanja ljudi, roba i kapitala kao preduvjeta za razvoj i napredak svake zemlje, a što je od posebnog značaja za zemlje u tranziciji, odnosno zemlje-aspirantice za članstvo u EU.
Kako je poznato, šest zemalja EU - Njemačka, Austrija, Belgija, Francuska, Luksemburg i Holandija, zatražilo je mogućnost da ponovo uvedu viznu obavezu za zemlje zapadnog balkana, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, u znak protesta zbog povećanog broja neosnovanih zahtjeva za azilom državljana tih zemalja.
O tome zahtjevu će se razgovarati na narednoj sjednici ministara unutarnjih poslova zemalja EU 25. oktobra u Luxembourgu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
