{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Komšić: Suočene s globalnim klimatskim promjenama, zemlje postaju višestruko povezane i zavisne međusobno

F
24.9.2007. u 21:53
0
0
Komšić: Suočene s globalnim klimatskim promjenama, zemlje postaju višestruko povezane i zavisne međusobno
0
Komšić: Suočene s globalnim klimatskim promjenama, zemlje postaju višestruko povezane i zavisne međusobno
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na 62. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, prvog dana boravka u New Yorku prisustvovao je specijalnom zasjedanju UN-a o klimatskim promjenama na kojem su se okupili skoro svi lideri planete, saopćeno je iz Komšićevog ureda u Sarajevu.
U govoru na sesiji UN-a on je prenio stavove BiH o ovom gorućem pitanju u svijetlu ratificiranja UN-ove okvirne Konvencije o klimatskim promjenama iz Kyota i stupanja na snagu u BiH od jula 2007. godine, što je pretpostavka i jedan od temeljnih ključih koraka u procesu evropskih integracija.

BiH se priprema za sljedeći korak koji je uspostava mehanizma Čistog razvoja.

"Ako smo do sada bili suočeni s globalizacijom, prvenstveno na ekonomskom nivou, sada smo pred nadasve ozbiljnim, planetarnim problemom globalnoga zatopljenja.

Uprkos realno nemogućoj misiji da do kraja predvidimo razvoj klime i posljedice njezinih promjena, postoje podaci o kojima više nema nikakvih dvojbi. Prema najnovijim studijama, 11 posljednjih godina je među najtoplijim u posljednjih 150 godina. Trend zatopljavanja već uveliko pogađa sve kontinente i okeane i ima izrazito negativan utjecaj, i to posebno na najsiromašnije i najmanje razvijene zemlje.

Više nema nikakvih dilema o potrebi uspostavljanja kontinuiranog i produktivnog dijaloga, pri čemu treba izbjegavati sve oblike polarizacije u raspravama, posebno zbog zajedničkog dobra te poduzeti sve da se jasno artikulira glas najmanje razvijenih, slabih i ranjivih", izjavio je na ovom skupu Komšić.

On je dalje upoznao učesnike ove sesije s aktivnostima provedenim u Bosni i Hercegovini vezanim za klimatske promjene.

Podsjetio je da je BiH ratificirala UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama u 2000. godini i da je instrument o pristupanju Bosne i Hercegovine Kjoto protokolu položen depozitaru – Generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda 16.04.2007. godine, a na snagu stupio 15.07. ove godine.

Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima Evropske komisije je prioritet BiH, a pristupanje Kjoto protokolu za BiH je predstavljao jedan od temeljnih i ključnih koraka u procesu evropskih integracija.

Sljedeći korak je uspostava mehanizma Čistog razvoja (Clean Development Mechanisms), za šta se u BiH vrše pripreme, naglasio je Komšić.

"Nivo emisija stakleničkih plinova u Bosni i Hercegovini trenutno je niži od nivoa u referentnoj 1990. godini. Uprkos tome, u Bosni i Hercegovini se već provodi niz programa, kao što su racionalizacija potrošnje energije, gasifikacija, pošumljavanje, programi proizvodnje zdrave hrane i dr., što predstavlja značajnu osnovu za uključivanje u međunarodne aktivnosti na zaštiti od globalnih klimatskih promjena.

To uključuje poboljšanje meteorološkog i hidrološkog sistema i efikasnije izvršavanje klimatskih programa u okviru Svjetske meteorološke organizacije (WMO), sistematskog osmatranja i istraživanja klime, kao i maksimalnog razvijanja obnovljivih izvora energije (vode, vjetra, sunca i dr.) te biomase.

Bosna i Hercegovina je također nedavno potpisala sporazum o regionalnoj energetskoj zajednici zasnovan na Atinskom memorandumu iz 2002./2003. godine, kojim se stvara integrirano tržište prirodnog plina i električne energije jugoistočne Evrope, zasnovano na zajedničkom interesu i solidarnosti.

Cilj sporazuma je stvaranje pravnog i ekonomskog okvira za uspostavu energetske mreže jugoistočne Evrope i njeno povezivanje s mrežom Evrope i podrazumijeva implementaciju EU acquisa iz oblasti energije, okoliša, konkurencije i obnovljenih izvora energije.

Danas više nego jučer, a sutra neumoljivo intenzivnije, naše zemlje postaju višestruko povezane i zavisne jedna od druge, po istoj definiciji, suočene sa globalnim klimatskim promjenama s čijim posljedicama naše vlade moraju prije ili kasnije učinkovito djelovati u saradnji s ostatkom svijeta, a sve u svrhu održivog razvoja", riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Uoči ovog specijalnog zasjedanja UN-a o klimatskim promjenama, predsjedavajući Komšić se nakratko susreo s predsjednicima susjednih zemalja: Stjepanom Mesićem, predsjednikom Republike Hrvatske, Borisom Tadićem, predsjednikom Republike Srbije i Željkom Šturanovićem, premijerom Crne Gore, kao i sa Ban Ki-Moonom, generalnim sekretarom UN-a.

Susreo se i s Tayyipom Erdoganom, predsjednikom Vlade Republike Turske, s kojim je razmijenio mišljenja o aktuelnom trenutku BiH i Turske u svijetlu zajedničkog puta ka EU i jačanja saradnje u okviru NATO saveza kroz novi status BiH kao članice Pakta za mir.

Premijer Erdogan je ponovio da je BiH prijateljska i bratska zemlja, da Turska želi razvoj svestranih odnosa s BiH, da su sekularne i sve druge veze izuzetno dobra osnova za unaprjeđenje već razvijenih odnosa dviju zemalja i da je Turska spremna podržati put BiH u evroatlanske integracije sa svim svojim kapacitetima.

Predsjedavajući Komšić i premijer Erdogan dogovorili su nastavak kontakata na visokom nivou između dviju zemalja i razmijenili mišljenja o aktuelnim pitanjima u regionu jugoistočne Evrope.

Tokom ovog susreta demonstrirano je duboko prijateljstvo između bh. i turskog naroda, kao i rukovodstava dviju zemalja, saopćeno je iz Komšićevog ureda.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: