U pismu u kojem je Komšić, između ostalog, izrazio zabrinutost u vezi sa špiljom, stoji i rješenost da se lično uključi u zaštitu ovog ugroženog prirodnog fenomena. Zbog toga je istakao neophodnost angažovanja relevantnih institucija u zemlji na "oblikovanju boljeg zaštitnog statusa" špilje.
Kako u BiH ne postoji institucija koja bi se profesionalno bavila stručnim aspektom zaštite prirodnog naslijeđa, ni na nivou entiteta ni države, Komšić se obratio visokom predstavniku Valentinu Inzku, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću, ministru Sredoji Nović iz Ministarstva civilnih poslova BiH, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, premijeru Federacije Mustafi Mujezinoviću, ministru kulture i sporta FBiH Gavrilu Grahovcu, ali i ministrici obrazovanja i nauke FBiH Melihi Alić, te ministru poljoprivrede, vodoprivrede i okoliša FBiH Damiru Ljubiću, premijeru Hercegovačko-neretvanskog kantona Srećku Borasu, direktorici Zavoda za zaštitu spomenika FBiH Lidiji Mičić i drugim političarima i institucijama.
Podsjetimo, Akademija nauka i umjetnosti BiH je istakla kandidaturu ove špilje za UNESCO-ovu listu zaštićene prirodne baštine, a Vjetrenica je proglašena spomenikom prirode još 1950. godine.
Radovi u unutrašnjosti špilje mjesecima se vrše u njenoj unutrašnjosti, čime se, upozoravaju iz Speleološke udruge "Vjetrenica - Popovo polje" ugrožava njen biodiverzitet. Ostaje da vidimo koliko će pismena molba sa državnog vrha pokrenuti proces zaštite ove špilje.
