{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Komšić održao predavanje na Univerzitetu Columbija

F
28.9.2007. u 16:49
0
0
Komšić održao predavanje na Univerzitetu Columbija
0
Komšić održao predavanje na Univerzitetu Columbija
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić održao je predavanje pred velikim brojem profesora, studenata i javnih ličnosti New Yorka, na Univerzitetu Columbia, gdje je govorio o aktuelnoj situaciji i perspektivama BiH.
Kao jedan od državnika koji učestvuju na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, Komšić je pozvan da iznese svoje poglede o bitnim pitanjima vezanim za BiH i šire o savremenim kretanjima u svijetu.

Komšić je dao sintezu historijskog razvoja naše zemlje, naznačio bitne karakteristike društvenog bića BiH, apostrofirao vrijednosti zajedničkog života i vrijednosti koje su proizašle iz toga, osvrnuo se na permanentnu borbu za vrijednosti multikulturalnog, multireligijskog i multietničkog izraza BiH, na privrženost antifašizmu, ratnoj strategiji i strahotama kroz koje je nedavno prošla BiH. Iznio je jasnu viziju budućnosti BiH kao evropske zemlje uključene u evroatlantsku organizaciju, odao priznanje SAD-u na odlučujućoj podršci u zaustavljanju rata i naporima na izgradnji savremene BiH.

Komšiću su postavljena i pitanja uporedbe američkog angažmana u BiH s američkim angažmanom u Iraku, gledanjima na kosovsko pitanje, kulturnim identitetom u BiH i jezicima koji se upotrebljavaju, egzodusom mladih, kako postići zdravije ekonomsko okruženje u BiH za dolazak stranih investicija, odnos BiH s drugim zemljama u regionu, molbe pojedinih građana porijeklom iz BiH za rješavanje imovinskih, statusnih i drugih pitanja, evroatlantska orijentacija BiH itd.

Nakon konferencije održan je prijem u Komšićevu čast.Tom prilikom se sastao s brojnim uglednicima ovog univerziteta i studentima, među kojima s talentovanim studentima iz BiH koji studiraju na ovom univerzitetu.

Predsjedavajući Komšić je u New Yorku imao bilateralne susrete s emirom Katara, Hamadom Bin Khalifom Al-Thanijem, nakon čega se sastao s predsjednikom Vlade Crne Gore Željkom Šturanovićem i Jorgeom Sampaijem, ranijim predsjednikom Portugala, a sada visokim predstavnikom UN-a za projekt „Asocijacija civilizacija“.

Tokom sastanka s emirom Katara, Komšić je istaknuo da BiH njegovu zemlju doživljava kao velikog prijatelja, da cijeni pomoć koju je primila od ove zemlje, da želi obimnu i raznovrsnu saradnju i da pozdravlja skoro otvaranje ambasade Katara u Sarajevu te da izuzetno cijeni aktivnosti Katara kao članice Vijeća sigurnosti UN-a kao i njegovu izuzetno važnu i konstruktivnu ulogu u Golfskom zaljevu i šire na međunarodnom planu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je prihvatio i podržao da fond od 100 miliona USD za finansiranje razvojnih projekata BiH bude što prije operacionaliziran kvalitetnim projektima iz naše zemlje.

Katarski emir je rekao da njegova zemlja, otvaranjem svoje ambasade u Sarajevu želi naglasiti, ne samo interes nego i realnu želju za produbljivanjem svestranih, ekonomskih i političkih odnosa s BiH. Kako je naveo katarski emir, korištenje navedenog fonda je isključivo u našim rukama i ovisi o kvalitetu projekata koje BiH bude predložila.

Na kraju sastanka emir Katara je pozvao predsjedavajućeg Komšića da uskoro posjeti Katar, na šta je Komšić uzvratio poziv i istakao da je katarski emir uvijek drag gost u BiH.

U razgovoru sa crnogorskim premijerom Šturanovićem, predsjedavajući Komšić je konstatirao da dvije zemlje imaju izuzetno dobre odnose, bez otvorenih pitanja koja bi opterećivala našu budućnost. Otvaranjem Ambasade BiH u Podgorici manifestiran je interes i potreba da se odnosi između susjeda razvijaju u pravcu intenzivnog razvoja ekonomske razmjene, slobodnog protoka ljudi, kapitala i robe i da pomogne jačanju ukupnih odnosa na zajedničkom putu ka evroatlantskim integracijama.

Premijer Šturanović se složio s predsjedavajućim Komšićem i rekao da će Crna Gora intenzivirati poslove na pravnom reguliranju odnosa potpisivanjem bilateralnih sporazuma. Dodao je da će predstojeća posjeta ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja biti novi doprinos jačanju odnosa i napomenuo želju crnogorske strane za korištenje energetskih kapaciteta BiH, jače saobraćajno povezivanje dviju zemalja, imajući u vidu i činjenicu da su građani iz naše zemlje treća najbrojnija skupina turista u Crnoj Gori.

Šturanović je ponudio kapacitete Luke Bar za bosanskohercegovačke potrebe te sugerirao otvaranje aviolinije Sarajevo – Podgorica. Tokom sastanka je spomenuto pitanje zajedničkog korištenja voda u Bilećkom jezeru.

Bivši predsjednik Portugala Jorge Sampaio je naglasio da „Asocijacija civilizacija“ ima poseban interes da BiH postane članica ove porodice naroda, s obzirom na svoj historijski put, vrijednosti multietničkog, multireligioznog i multikulturalnog društva, teška iskušenja kroz koja je nedavno prošla, kada je bila žrtva rata i gdje je pokušano da se isprovocira religijski i svaki drugi civilizacijski sukob.

U vezi s tim je rekao da Evropa nije položila test kroz bosansku dramu i da je to bilo najozbiljnije upozorenje da svijet mora biti bolje pripremljen da se suprotstavi silama koje nastoje izazvati sukob civilizacija.

Sampaio je pozvao predsjedavajućeg Predsjedništva da predstavnici BiH prisustvuju skupu Alijanse (“Asocijacija civilizacija”) 15. i 16. januara 2008. u Madridu.

Predsjedavajući Komšić je dao osvrt na historijski put BiH, afirmirao sve ono što su realne vrijednosti bh. društva, naglasio da ne može doći do sukoba civilizacija ako ima tolerancije i razumijevanja. Pokušaji da se rat u BiH pokaže i pretvori u međureligijski ili kao sukob civilizacija nisu uspjeli, iako je ratna kataklizma ostavila teške posljedice. Predsjedavajući Komšić je rekao da ne vidi nijedan razlog zašto BiH ne bi bila u porodici naroda Alijanse.

U New Yorku je održan sastanak u organizaciji State Departmenta Sjedinjenih Američkih Država, kojem je prisustvovao pomoćnik državnog sekretara Daniel Fried, a na kojem su učestvovali ministri vanjskih poslova Republike Hrvatske, Republike Albanije i Republike Makedonije kao države članice Američko-jadranske povelje, te ministar vanjskih poslova Republike Crne Gore i ministar vanjskih poslova BiH, kao i pomoćnik ministra vanjskih poslova za multilateralne poslove Republike Srbije, kao tri nove članice NATO-ovog programa Partnerstvo za mir.

Tokom sastanka je naglašeno, od predstavnika State Departmenta SAD-a, da se balkanske države nalaze u najboljem historijskom momentu jer ne postoje nikakve prepreke ni barijere prema Zapadu, osim možda onih koji one same mogu stvoriti.

Bosanskohercegovačka delegacija je na marginama 62. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda nastavila intenzivne aktivnosti.

Također je održan redovni godišnji sastanak u okvirima političkog dijaloga EU-BiH, na kojem se ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj susreo s predstavnicima „Trojke” EU.

Na sastanku su uime EU učestvovali Luis Amado, ministar vanjskih poslova Portugala, uime aktuelnog Predsjedništva Unije Dimitrije Rupel, ministar vanjskih poslova Slovenije, Olli Rehn, evropski komesar za proširenje, i Robert Cooper, generalni direktor za vanjske i vojno-političke poslove u Generalnom sekretarijatu Vijeća Evropske unije.

Glavna tema razgovora je bila aktuelna politička situacija u BiH i njen odraz na mogućnost za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Zajednički je konstatirano da je postizanje dogovora o reformi policije najvažnije pitanje koje utječe na cjelokupnu političku situaciju u BiH.

Ministar Alkalaj je izrazio uvjerenje da postoji osnova u vezi s kojom se može postići dogovor.

Od EU izražena je zabrinutost zbog zastoja u procesu evropskih integracija i naglašena očekivanja da će se što prije postići dogovor o policijskoj reformi. EU počiva na kompromisu i u tom smislu se očekuje od vodećih političara u BiH da iskažu volju za postizanjem dogovora, čime bi se ispunio uvjet za parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Komesar Rehn je istakao da EU potpuno podržava prijedlog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, za koji smatraju da je potpuno u saglasnosti s tri evropska principa.

Ako se ovaj uvjet ispuni u postavljenom roku, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bi se mogao parafirati početkom slijedeće godine. U suprotnom, BiH će se dovesti u situaciju da u procesu evropskih integracija značajno zaostaje za regionalnim susjedima, navodi se u saopćenju iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: