"Polazeći od osnovnih pravaca i aktivnosti vanjske politike BiH, fokus je na daljem približavanju i institucionalizaciji odnosa s EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te njegova potpuna primjena. Za moju zemlju je od suštinske važnosti da proces evropskih integracija zahtijeva sveobuhvatno prilagođavanje politika, institucionalnog okvira i pravnog sistema, s ciljem dostizanja evropskih standarda u svim oblastima. Očekujem da će ubrzavanje preostalih aktivnosti, odnosno implementacija presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić-Finci dovesti do ispunjavanja uslova za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u EU“, poručio je Komšić.
On je rekao kako se nada pozitivnom razvoju događaja vezano za ispunjenje uslova koji bi omogućili aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) i dalju integraciju Bosne i Hercegovine unutar sigurnosne strukture NATO-a. Komšić je naglasio i da je BiH u finalnoj fazi pregovora za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
“BiH poseban naglasak stavlja na regionalnu i subregionalnu saradnju i dijalog između susjednih zemalja koje predstavljaju skup kultura i tradicija koje na Balkanu vijekovima žive, i koje su sada u raznim stadijima tranzicije i demokratskih reformi. Razvoj bilateralnih odnosa sa svim susjednim državama i državama regije usmjeren je na nekoliko ključnih područja: evroatlantske integracije; razvoj dobrosusjedskih odnosa; unapređenje ekonomske saradnje; jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja kroz konstruktivan pristup. U oblasti regionalne saradnje posebno ističem jačanje saobraćajne infrastrukture kao osnovice za bolje ekonomsko, kulturno i naučno povezivanje i za sveukupni razvoj regije. Potencijali ekonomskog povezivanja posebno su naglašeni u području industrije, turizma, poljoprivrede i energetike. Posebno želim da istaknem bilateralne odnose s Republikom Hrvatskom, koji su dobili jednu novu dimenziju njenim ulaskom u Evropsku uniju i otvorili novu dinamiku koju je obilježila obostrana spremnost i otvorenost za pronalaženje rješenja u najboljem interesu obje zemlje“, pojasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Ističući da i dalje živimo u vremenu jedne od najvećih ekonomskih i finansijskih kriza u novijoj historiji, krizi koja je u ovom trenutku sigurno najveća prijetnja globalnom miru i sigurnosti Komšić je kazao kako se mora učiniti sve što je u našoj moći kako bismo se suočili s njenim negativnim uticajima i posljedicama.
“BiH je finalizirala 'Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine' i 'Strategiju socijalnog uključivanja Bosne i Hercegovine', dok je već ranije izrađena i sprovedena “Strategija borbe protiv siromaštva”. Ovi poduhvati obavljeni su u saradnji s relevantnim UN agencijama u BiH, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo za intenzivnuj saradnju“, poručio je on.
Komšić je rekao kako smatra da ni ekonomski, ni politički interesi ne smiju stajati na putu postizanja globalnog konsenzusa.
“Svi mi koji smo danas ovdje slažemo se da je kontinuirana sveobuhvatna reforma sistema Ujedinjenih nacija neophodna, te da ju je potrebno sprovesti s izuzetnom pažnjom i osigurati najširi konsenzus zemalja članica. Kroz reformu Ujedinjenih nacija je potrebno osigurati efikasno i koordinirano funkcionisanje svih organa i tijela sistema, ali je opšteprihvaćeno viđenje da je reforma Vijeća sigurnosti od ključnog značaja za suštinsku reformu kompletnog sistema Svjetske organizacije. Njegova reforma je neophodna da bi se omogućila efikasnost i kredibilitet, a to je jedino moguće ako se u potpunosti bude poštovala geostrateška realnost savremenog svijeta koja je drugačija od one iz 1945. godine, uz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa zemalja članica. Jer, samo tako reformisano Vijeće sigurnosti može imati puni autoritet u rješavanju najvažnijih pitanja iz domena očuvanja mira i sigurnosti u svijetu, zadaće koja mu je povjerena Poveljom Ujedinjenih nacija“, naglasio je Komšić.
On je kazao da su dijalog i kompromis najbolji načini da se osigura najšira moguća podrška reformi, te da u budućem reformisanom Vijeću sigurnosti UN-a istočnoevropska grupa zemalja mora imati još jedno mjesto nestalne članice, uzimajući u obzir činjenicu da se broj zemalja iz ove grupe u posljednje dvije decenije više nego udvostručio.
Komšić je istakao da su bh. vlasti zainteresovani da podijele s drugima svoja iskustva, kako pozitivna tako i negativna, u postkonfliktnoj izgradnji mira, dodavši da BiH stoji na stanovištu da je neophodno preduzeti konkretne korake, s ciljem sprečavanja širenja nuklearnog oružja širom svijeta.
“Bosna i Hercegovina izražava iskrenu zabrinutost zbog kontinuiranog nastavljanja nasilja koje je dovelo do daljeg produbljivanja humanitarne krize i prouzrokovalo neprihvatljive patnje stanovništva u Siriji, te poziva sve strane u sukobu da u potpunosti ispunjavaju preuzete obaveze, u skladu s međunarodnim instrumentima humanitarnog prava i ljudskih prava. Rješavanje krize na Bliskom Istoku svakako ostaje jedan od najvažnijih prioriteta Svjetske organizacije. Smatramo da treba učiniti sve s ciljem stvaranja pozitivne atmosfere kako bi se došlo do pravednog i sveobuhvatnog mira na ovom prostoru. Očekujemo od svih strana da se uzdržavaju od bilo kakvih ishitrenih poteza i da se skoncentrišu na otpočinjanje toliko važnog dijaloga“, rekao je Komšić.
On je podsjetio da BiH participira u misiji ISAF u Afganistanu, kao i to da također aktivno učestvuje u policijskim misijama UN-a u Liberiji, Južnom Sudanu i na Kipru.
Komšić je pozdravio aktivnosti UN-a kroz Novo partnerstvo za afrički razvoj – NEPAD, kojim se čine napori da se Afrika postavi na put stabilnog i održivog razvoja, a posebno dostizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva.
On je zaključio da je organizacija UN-a tokom više od šest decenija postojanja prošla kroz teška iskušenja, ali je uvijek bila i ostala jedini putokaz i vodič u bolju budućnost.
“Na nama je da Svjetsku organizaciju učinimo još snažnijom, efikasnijom, jer je ona svakako nešto najsveobuhvatnije što danas imamo, jedina koja može pomoći napretku i očuvanju naše planete. Ako budemo radili zajedno na punoj implementaciji svih naših dogovora postignutih na ovom cijenjenom mjestu, nema sumnje da ćemo živjeti u boljim i pravednijim uslovima nego što je to danas slučaj. Na tom putu moramo se vratiti na osnovne vrijednosti ljudskih prava, jednakosti svih ljudi i svjetskog mira, koje stoje u temeljima UN-a“, poručio je Komšić.
