{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Komisijski novac potrošen, rezultata malo

S
5.5.2009. u 14:02
0
1
Komisijski novac potrošen, rezultata malo
0
Komisijski novac potrošen, rezultata malo
Šta komisije rade? Odgovor zavisi od toga koga pitate. U slučaju 52 vladine institucije u BiH, komisije su oformljene kako bi uradile mnoge stvari, ali i kako bi forma bila zadovoljena ili pak teško političko pitanje prebačeno na drugu adresu. Nisu sve komisije bile plaćene, ali one koje jesu, u protekle tri godine, potrošile su najmanje 3 miliona KM na naknade svojim članovima.
U protekle tri godine 52 institucije finansirane iz budžeta BiH formirale su više od 900 komisija. Nisu sve bile plaćene, no one koje jesu utrošile su na naknade najmanje 3 miliona KM. Ovaj iznos nije konačan jer dostavljeni podaci nisu bili potpuni.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) je pokazalo da su vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) formirale komisije zbog političke koristi ili onda kada je nerješive političke probleme trebalo počistiti ispred ministarskih kabineta i prenijeti odgovornost na razne ekspertne grupe. Komisije su često formirane bez rokova za završetak posla i sa unaprijed utvrđenim naknadama bez obzira na rezultat.

Uobičajeno je bilo da se komisije sastaju u toku radnog vremena, a njihovi članovi su za isti posao dobijali i naknade u komisijama i plaće u institucijama u institucijama u kojima su zaposleni. Dobar primjer formiranja komisija iz političkog koristoljublja jeste ona koju je Vijeće ministara BiH na čelu sa Adnanom Terzićem osnovalo u maju 2006. godine pod pritiskom poslanika iz Republike Srpske. Komisija je osnovana kako bi utvrdila istina o ratnim stradanjima u Sarajevu. U toku pet i po mjeseci koliko je komisija aktivno djelovala istraživanje nije započeto, a potrošeno je blizu 230.000 KM. Prema podacima koje je prikupio CIN ovo nije izoliran slučaj.

Vlada BiH je u septembru 2007. godine donijela odluku kojom je ograničila potrošnju za komisije. Međutim, prije ove odluke oformljene su brojne visokobudžetne komisije koje su imale skromne ili nikakve rezultate.

Komisija za državnu imovinu osnovana je krajem 2004. godine sa zadatkom da predloži nacrt zakona o raspodjeli državne imovine. Danas, četiri godine kasnije ova, inače privremena komisija još uvijek nije ispunila svoju zadaću. Samo u 2006. godini 18 osoba angažovanih u ovoj komisiji naplatilo je 102.000 KM.

Treću godišnjicu rada obilježila je Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH. Ova osamnaestočlana grupa kasni sa izradom ključnog dokumenta pod nazivom Omladinska politika BiH od 2008. do 2013. godine. Kašnjenje, između ostalog, pravdaju time da na početku rada nisu imali niti jedan pripremljen dokument niti pravilnik o radu. Međutim, izrada osnivačkih akata prva je obaveza svake novoosnovane komisije.

Mjesečne naknade članovima ove komisije nisu uslovljene nikakvim konkretnim aktivnostima, navodi se u izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH iz novembra 2007. godine.

Tokom 2006. i 2007. godine na aktivnosti ove komisije potrošeno je 309.000 KM. Članovima komisije isplaćivane su mjesečne naknade u iznosu od 300 KM, dok su predsjednik i zamjenici dobijali 400, odnosno 350 KM.
Otkako su u septembru 2007. godine vlasti isplatu naknada uslovile ostvarenim rezultatima, članovi ove komisije nisu dobijali novac.

Politički avanturizam

Iza Komisije za ispitivanje istine o stradanju Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu od 1992. do 1995. godine ostalo je mnoštvo suprotstavljenih mišljenja, istih onih koji su postojali i prije njenog nastanka. Bivši premijer Terzić naziva ovu komisiju hirom nastalim iz političkog avanturizma. Komisija je formirana da ne bi radila, kaže on.

Komisija se sastajala do 15. decembra 2006. godine nakon čega je podnijela polugodišnji izvještaj Vijeću ministara BiH, koje se o njemu nije izjasnilo. Jedan od članova komisije kaže da im naknade nisu bile isplaćivane od januara 2007. godine kada je na mjesto premijera došao Nikola Špirić. Njegova vlada im je kasnije i formalno otkazala povjerenje. Špirić je jedan od poslanika iz RS-a u Parlamentu BiH koji su u proljeće 2006. godine prekinuli rad i svoj povratak uslovljavali osnivanjem ove komisije.

Terzić kaže da su oni kasnije izgubili interes za komisiju shvativši da se ona neće baviti samo srpskim žrtvama. Prema zvaničnom izvještaju aktuelnog Vijeće ministara BiH komisija je zatvorena jer nije obavila posao, kao i zato što nakon isteka mandata nije podnijela završni izvještaj.

Dvadeset prosječnih mjesečnih plata u jednom džepu

Vijeće ministara BiH se u izvještaju ne bavi opravdanošću troškova komisije. Devet od 10 članova komisije mjesečno je naplaćivalo po 1.920 KM, odnosno 11.520 KM za nepunih šest mjeseci 2006. godine. Jedan član je rekao da mu je isplaćeno upola manje. Suma koju je svaki od devet članova ove komisije zaradio jednaka je iznosu skoro 20 tadašnjih prosječnih neto plata od 586 KM u BiH. Terzić kaže da se ne može sjetiti zbog čega su odredili tako velikodušne naknade za članstvo u ovoj komisiji.

Aktuelni pomoćnik ministra rada i socijalne politike Federacije BiH (FBiH) Ivica Marinović bio je prvi predsjedavajući ove komisije i ujedno funkcioner u državnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Kaže da je komisija ispunila svoju funkciju jer je donijela naučno-istraživački projekat po kojem se trebalo krenuti u istraživanja.

General Cvjetko Savić je ne čelu komisije naslijedio Marinovića. Savić kaže da Vijeće ministara nije nakon juna 2007. godine produžilo mandat komisiji, jer se nisu mogli dogovoriti da li istraživati i ljudske žrtve i materijalne štete, što su tražili bošnjački i hrvatski članovi komisije ili samo ljudske žrtve na čemu su insistirali srpski članovi.
Terzić je bio na čelu Vijeća ministara BiH kada je osnovana i Komisija za državnu imovinu. Ova je komisija trebala riješiti problem sa državnom imovinom nakon neuspjelog pokušaja vlasti da to učini.

U okviru komisije su bili pravni stručnjaci koji su trebali predložiti kriterije za utvrđivanje nepokretne imovine BiH, te predložiti nacrt zakona o njenoj raspodjeli. Međutim, problem sa državnom imovinom nije bio pravne nego političke prirode kažu Zvonimir Kutleša, predsjedavajući Komisije i Muhamed Cero, bivši član ovog tijela. Zbog toga ova komisije godinama ne uspijeva doći do usaglašenih rješenja.

Prvi saziv komisije na čelu sa Džemaludinom Mutapčićem nije predložio nacrt zakona i kriterije za podjelu imovine. Mutapčić je odbio govoriti za CIN. Iza tog saziva komisije ostalo je mnoštvo neriješenih predmeta.

Vijeće ministara imenovalo je u julu 2007. godine novi sastav komisije na čelu sa Kultešom. On kaže da je komisija uspjela riješiti na desetine predmeta. Dodaje da ranija komisija nije predložila ni jedan akt, niti je rješavala zahtjeve za izuzeće imovine. "Bilo je stotine zahtjeva, a oni su riješili jedan-dva. To znači-ništa." Međutim, ni komisija na čelu sa Kutlešom nakon godinu i po nije uspjela predložiti nacrt zakona o državnoj imovini.

Ranko Šakota, jedan od pomoćnika ministra finansija i trezora BiH, kaže da im nisu isplaćivane naknade kako se ne bi desilo isto kao sa komisijom u prethodnom mandatu koja je radila dugo vremena, a nije imala nikakav rezultat. Terzić kaže da ne vidi problem u tome što je na naknade komisija potrošeno na hiljade KM. On objašnjava da su u njegovo vrijeme komisije pripremale veliki broj nacrta zakona i da je zadovoljan rezultatima većine od njih .

Komisija za mlade

Jedna od komisija uspostavljenih u njegovom mandatu bila je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH. Na ovu komisiju je iz budžeta u 2006. godini potrošeno više od 124.000 KM, a godinu dana kasnije blizu 185.000 KM. Bivši premijer Terzić kaže da se ne sjeća njenih troškova iz 2006. godine, ali da je ubijeđen da nije dobila više od 100.000 KM. Kazao je da je komisija radila svoj posao, ali se ne može sjetiti šta je konkretno napravila. Njegovo mišljenje ne dijele predstavnici omladinskih organizacija.

Miralem Huremović, član Koordinacionog tima Asocijacije mladih Općine Kalasija kaže da omladinske organizacije nemaju koristi od njenog rada.

Semir Mujkić, predsjednik omladinske nevladine organizacije Bunt perom iz Sarajeva kaže da je komisija nepristupačna i da joj se mladi ne mogu obratiti za pomoć.
"Ne da rade malo, pa da budemo nezadovoljni. Oni ne rade ništa", kaže on.

Novinari CIN-a su mjesec dana bezuspješno pokušavali stupiti u kontakt sa Komisijom i njenim članovima. Od njih, kao i od Ministarstva civilnih poslova BiH nije bilo moguće dobiti informaciju o finansiranju projekata komisije. Novinari su naposljetku uspjeli doći do Dženane Ibišević, člana komisije, koja kaže da se ti podaci nalaze u Ministarstvu i da i ona ima isti problem kao i CIN.

U uredu Komisije niko se nije javljao na broj koji je naveden na njenoj internet stranici. "To je zato što komisija nema sekratara," kaže Nedim Sinanović, i dodaje da je žena koja je izabrana na tu funkciju bolesna već godinu dana. Sinanović je viši savjetnik za omladinsku politiku Njemačke vladine organizacije za tehničku pomoć (GTZ) koja je od osnivanja Komisije sponzorisala sve njene projekte.

Ko se brine o mladima

Siniša Marčić, nekadašnji aktivista Centra za informativnu dekontaminaciju mladih iz Banje Luke, kaže da je Komisija za koordinaciju pitanja mladih "nešto okruglo pa na ćoše". Prema Marčiću komisija je osnovana kako bi bila dobar alibi za političare koji time žele da pokažu kako se brinu za mlade, a pri tome mladima ne daju mogućnost da odlučuju.

Sinanović i Ibiševićeva priznaju da se bh. vlasti nikada nisu koristile njihovom studijom o zapošljavanju mladih. Federalna vlada skoro tri godine ne odgovara na inicijativu Komisije za donošenje zakona o mladima u FBiH, a Vijeće ministara BiH je odbilo njenu inicijativu za formiranje fonda za mlade u BiH. Oni, međutim, kažu da strane organizacije poput Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), GTZ-a ili Svjetske banke respektuju posao koji radi komisija.

Sinanović iz GTZ-a, organizacije koja je najveći strani pokrovitelj Komisije, staje u njenu zaštitu. Kaže da je komisija zaslužna za donošenje studije o zapošljavanju mladih, prijedloga zakona o mladima u FBiH, dokumenata koji govore o ulozi mladih u procesu europskih integracija, te analiziraju položaj mladih i omladinskog sektora u BiH.

"Mi smo podržali razvoj te studije, tehnički, materijalno, ljudskim kapacitetima i finansijski", kaže Sinanović.

Prema njemu, članovi komisije igrali su značajnu ulogu u izradi Analize položaja mladih i omladinskog sektora u BIH, koja je u maju 2008. godine predstavljena javnosti. Posao komisije je da koordinira, kaže Sinanović. "Oni su dolazili na radne sastanke, pregledavali radne materijale, čitali ih."

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: