Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika demantirala glasine o rušenju Hotela Zagreb
O stećcima koji će se naći na Listi svjetske baštine UNESCO-a možete čitati ovdje, a u posljednje se vrijeme govorilo o tome da će Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika zahtijevati rušenje objekta koji je izgrađen na mjestu porušenog nacionalnog spomenika, na mjestu gdje se nalazio nekadašnji Hotel Zagreb u Sarajevu.
"Želio bih demantirati te glasine. Niko iz Komisije nije govorio bilo šta u vezi sa tim. Ono što je važno jeste da je Komisija od samog početka tražila od svih institucija da se suzdrže od davanja odobrenja koja mogu oštetiti ili ugroziti spomenik. Nakon što je to već urađeno, Komisija je poduzela aktivnosti na utvrđivanju odgovornosti tih institucija i pojedinaca", kazao je na današnjoj konferenciji za medije Dubravko Lovrenović, ispred Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Izgradnja parkinga kod Narodnog pozorišta u Sarajevu
On je pojasnio kako Komisija nije ta koja propisuje kaznene mjere, te kako zakon o provedbi odluka Komisije kaže da su entitetske vlade nadležne za provođenje pravnih, tehničkih, finansijskih i ostalih mjera koje se tiču zaštite određenog dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom.
Što se tiče izgradnje parkinga kod Narodnog pozorišta, Lovrenović je istaknuo kako se radi o projektu koji je nekoliko puta bio razmatran na sjednicama komisije, na kojima su investitorima postavili određene zahtjeve, tj. pitanje da li bi eventualni radovi na podzemnoj garaži ugrozili statičku stabilnost zgrade pozorišta.
"To je bila jedina dilema i od investitora su tražene određene garancije certificirane institucije koja kaže da se to neće desiti", naveo je Lovrenović, dodavši kako je u čitavoj priči problematična i blizina korita rijeke Miljacke.
"Debosnizacija stećaka"
Na današnjoj prezentaciji usvajanja Nominacijskog dosjea i Plana upravljanja za upis nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine UNESCO-a, Lovrenović je spomenuo i svojevrsne opstrukcije koje su pratile niihov rad u proteklih pet godina. Istaknuo je kako je "jedna od najzločestijih konstrukcija" koje su se tokom proteklih pet godina mogle čuti u vezi sa ovom temom ta da "stećci na ovaj način prestaju biti bosanskohercegovački, nego su sada i srpski i hrvatski i crnogorski."
"Naravno da se radi o jednoj zločestoj konstrukciji iza koje stoji elementarno nepoznavanje stvari, jer onaj ko imalo pogleda kartu rasprostranjenosti stećaka, vidjet će da ih ima i u ovim susjednim državama. Prema tome, ne radi se ni o kakvoj 'debosnizaciji' stećaka, nego o tome da se jedan region koji je očito širi nego je to bila srednjovjekovna Bosna, ili današnja BiH, preko ovog kulturnog dobra u ovom smislu i afirmira", zaključio je Lovrenović, dodavši kako su mediji generalno dosljedno i profesionalno izvještavali o procesu nominacije stećaka i nekropola na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
