{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Komarica: Strani faktor je pustio da u BiH vlada zakon jačega

F
7.4.2012. u 12:07
6
0
Komarica: Strani faktor je pustio da u BiH vlada zakon jačega
6
Komarica: Strani faktor je pustio da u BiH vlada zakon jačega
Franjo Komarica (Foto: G. Kec/Sarajevo-x.com)
Banjalučki biskup Franjo Komarica u razgovoru za Fenu nedostatak političke volje označava kao glavni uzrok slabim rezultatima procesa povratka Hrvata u prijeratna mjesta življenja.
"Nažalost, objektivno gledajući, u ovih 16 dramatičnih godina, kada su u pitanju katolici u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, moramo reći da nije bilo političke volje da se vrate ali je, dobro znam, bilo političke volje da se ne vrate. I od domaćih i međunarodnih političara. I to boli, jer smo svjedoci jednog brutalnog gaženja čovjeka u njegovom dostojanstvu, njegovih temeljih prava, među kojima je i pravo na rodno mjesto, kaže Komarica i s gorčinom konstatuje da je "ovdje pogažen čovjek" .

"Što za druge vrijedi, izgleda da ne vrijedi za naše ljude ovdje, posebno za neke i pogotovo ako se oni ne znaju dovoljno dobro boriti za svoje pravo, jer nemaju hrabrosti, organiziranosti i ako očekuju da neko za njih to radi, ocjenjuje banjalučki biskup i ukazuje na naivno vjerovanje izbjegličke populacije da će to uraditi država i političari. Političari iz reda hrvatskog naroda u BiH su strašno zakazali, ali i u susjednoj Hrvatskoj, kada je u pitanju neupitno pravo prognanih na svoje rodno mjesto", naglašava monsinjor Komarica.

Zabrinjavajuće mali broj Hrvata u RS

On kaže da, po evidencijama kojim raspolaže Katolička crkva, u BiH ima oko 440.000 Hrvata, dok je prije rata taj broj bio oko 820.000. Na prostoru današnje Republike Srpske prije rata bilo je 220.000 Hrvata, a danas je oko 11.500, što je, kako je naglasio, više nego zabrinjavajuće, ali, politika, i domaća, i međunarodna, i susjednih zemlja rezultirala je da je ovakvo stanje na terenu.

Pored nezaposlenosti i teške ekonomske situacije koja predstavlja problem održivom povratku, banjalučki biskup podsjeća da se na prostor njegove biskupije vratilo svega nekoliko procenata od onih koji su svojevremeno morali napustiti svoje domove, ali da želje za povratak ima, čemu nadu daje i najavljena međunarodna donatorska konferencija 24. aprila u Sarajevu.

I apostolski nuncij Alessandro d'Errico je tokom svoje nedavne posjete BiH prenio zabrinutost Svete Stolice za situaciju u kojoj se nalaze Hrvati katolici u BiH, jer je hrvatska populacija u BiH gotovo prepolovljena u odnosu na stanje prije rata, što je, kaže Komarica, zabrinjavajuće za ovu zemlju.

Ponovo se prognanici suočavaju s problemima da su im zatvorena vrata za povratak i to od pravosudnih instanci koje odlučuju o povratu njihove imovine.

"Na sudu ti ljudi moraju da traže da se poništi ugovor koji su oni bili prisiljeni potpisati tokom rata. A sada na sudu tvrde da ovdje uopće nije bilo rata i da ih niko nije dirao. Tako ugovori ostaju na snazi. Dobro znamo da situacija nije bila takva. I meni je govoreno tokom rata, da su to fiktivni ugovori, kako bi se ljudi sklonili, da spasu živote. I sada, kada se ti ljudi žele vratiti, od toga nema ništa", kaže Komarica.

Međunarodna zajednica napravila pogrešne poteze

Takve, kako ih naziva, igre s ljudima, od sudova su razočaravajuće, jer od njih i političara građani očekuju da zaštite njihova prava, što očekuje i međunarodna zajednica, koju biskup također smatra odgovornom za određene pogrešne poteze kada je u pitanju BiH.

"Strani faktor je pustio da u BiH vlada zakon jačega, nagrađivani su oni koji su drski i bezočni, a nije se vodilo računa o žrtvama rata, što je nedopustivo i predstavlja poraz ove generacije političara, državnika i svih uticajnih ljudi“, ocjena je biskupa Komarice.

On ukazuje na različite stavove u okviru međunarodne zajednice i nejedinstvo kada je u pitanju BiH.

"Ima među njima, znam to, i onih koji kažu: 'Što gore-to bolje'. To je strašno i nedopustivo. Jer, očito, nekima treba da je u BiH nesigurna situacija da se mogu praviti nagodbe, ti meni pusti tu, a ja ću tebi tamo. Mislim da se naslućuju i neke dalekosežne igre između nekih evropskih zemalja i naših susjeda. I Turska se više želi uključiti u BiH, što mi je rekao i njihov veleposlanik u BiH, da žele pomoći svojim kapitalom BiH, da smatraju to moralnom dužnošću. Kako će se ti tzv.veliki međusobno dogovoriti ne zna se, jer ko pita malog čovjeka. Ali, kako god se dogovore neka to bude human dogovor", rekao je Komarica, koji kaže da je njegova dužnost kao građanina ove zemlje da određene stvari javno kaže.

I pored smanjenih budžetskih sredstava za rješavanje izbjegličkih problema, monsinjor Komarica smatra da bi se i to moglo poboljšati kada bi se domaći političari više angažirali.

"I Hrvatska bi tu mogla 'priskočiti' u pomoć, ne samo Hrvatima nego cijeloj Bosni i Hercegovini kada je u pitanju pomoć iz pretpristupnih fondova. Umjesto da, zajedničkim snagama, vlasti u obje zemlje uradi više na otvaranju radnih mjesta i obnavljanju kuća, na tome se dovoljno ne radi", smatra Komarica i to uzima kao dokaz da nema strategije i političke volje.

"Apeliram da se to zajedničkim angažmanom iskoristi. Nadam se i da će na tome raditi nova institucija koja je osnovana pri Vladi Hrvatske, da će doći nova ekonomska pomoć za povratak i ostanak Hrvata i drugih u BiH", rekao je banjalučki biskup izrazivši nadu da će i za BiH, ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, otvoriti i nove mogućnosti, iako će biti i određenih poteškoća.

Sredstava ima, ali ne znamo do njih doći

"Sredstava ima i u Briselu, ali mi ne znamo doći do njih", uvjeren je banjalučki biskup koji se nada i da će domaći političari i BiH povesti ka evropskoj zajednici naroda.

Problemi s kojima se suočava i sama Katolička crkva na ovim prostorima u drugom su planu jer je prioritet povratak vjernika na svoja predratna imanja. Na području Banjalučke biskupije još je jedna trećina neobnovljenih, a u ratu porušenih katoličkih vjerskih objekata.

Obećana je i pomoć od Vlade RS-a, bar da se započne gradnja župne crkve u Bosanskoj/Kozarskoj Dubici, a neobnovljene su i crkve u Bosanskoj Kostajnici, Bosanskom/Novom Gradu, Mrkonjić- Gradu...

"Neki objekti su u fazi gradnje, ali nama je važnije da se prvo obnove domovi Hrvata koji se vraćaju, a za to vrijeme bogomolje mogu biti i privremene, a obnovit će se nakon što se prognani usele u kuće", kaže monsinjor Komarica.

Ranije oduzeta imovina Katoličke crkve još nije vraćena, a da oni s njom raspolažu moglo bi se, naglašava biskup, pomoći socijalno ugroženim.

"Obećavaju nam godinama, ali očito da za to nema prave političke volje. Ponovo sam molio i predsjednika RS-a Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine Igora Radojičića, potpredsjednika Vlade Antona Kasipovića", kaže Komarica i opet se nada da će Katolički školski centar biti uključen u budžetsko finansiranje, jer bi tim novcem mogli realizirati plan da se uvede još jedna smjena.

Nažalost, to je jedina gimnazija u RS-u koja nema tu pomoć, iako nije vjerska škola i nastavu pohađaju đaci svih nacionalnosti.

"Mi želimo da pomažemo svima, ali očito je da ima još nekih starih predrasuda prema vjernicima, pa i prema Katoličkoj crkvi, iako je u zakonu sada sve to precizirano. Ali, očito je da je jedno papir, a drugo praksa. Nadamo se i da će, malo-pomalo, i to da se promijen"i, zaključio je u razgovoru za Fenu banjalučki biskup Franjo Komarica.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: