Zaključci Evropske komisije
0

Koliko su napredovale vlasti u BiH

FENA
BiH je ostvarila napredak u ispunjavanju političkih kriterija u toku prve polovine ove godine, ali nedostatak konsenzusa u vezi s glavnim karakteristikama jačanja države, stalni izazovi Dejtonskog sporazuma i zapaljiva retorika nepovoljno su utjecali na funkcioniranje institucija i usporili reforme od sredine ove godine.

Ovo je jedan od ključnih zaključaka Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH u ovoj godini, u kojem se ocjenjuje da bh. vlasti još nisu pokazale dovoljno kapaciteta da preuzmu neophodne političke ovlasti i odgovornost.

U Izvještaju se konstatira da je nakon napretka ostvarenog u četiri ključne oblasti koje je EU postavila u 2005. godini, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan u junu ove godine.

Osim dešavanja koja su dovela do potpisivanje SSP-a, u navodi se da je zemlja nastavila s provedbom strategije reforme javne uprave i usvojila državni plan za razvoj pravnog sektora.

Državni sud je nastavio procesuiranje ratnih zločina i suđenja se generalno odvijaju u razumnom roku i u skladu s međunarodno priznatim principima, ocjena je EC-a.

Dodaje se da su općinski izbori održani u oktobru provedeni u skladu s međunarodnim standardima.

U Izvještaju se, međutim, navodi da uloga koju igra etnički identitet u politici narušava funkcioniranje demokratskih institucija i cjelokupne vladavine zemlje.

Konstatira se također da nikakav napredak nije ostvaren u vezi s ustavnom reformom te da korupcija ostaje široko rasprostranjena i predstavlja ozbiljan problem.

U oblasti ekonomskih kriterija, ističe se da je BiH nastavila da se rapidno širi te je zemlja ostvarila izvjestan, mada nejednak, napredak ka postojanju funkcionalne tržišne ekonomije.

Makroekonomska stabilnost je oslabila kao rezultat pogoršanja trgovinskog balansa, više inflacije i rastuće fiskalne politike. Stalno prisutna veoma visoka stopa nezaposlenosti ostaje glavni izvor zabrinutosti, stav je EC-a.

U Izvješaju se ocjenjuje da se fiskalna koordinacija poboljšala. Državno fiskalno vijeće je zvanično počelo s radom početkom septembra. Sektor srednjih i malih preduzeća je iskoristio povećani pristup finansijskim sredstvima.

Međutim, pomak u strukturi proizvodnje ka aktivnostima koje imaju veću dodanu vrijednost ostaje usporen i predanost ka strukturalnoj reformi je i dalje neizjednačena u zemlji. Moraju se nastaviti reforme da bi se omogućilo zemlji da se dugoročno suoči s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama u Uniji, upozoreno je u Izvještaju.

Što se tiče evropskih standarda, napredak je ostvaren u carinama, porezu, poljoprivredi, transportu, viznoj administraciji, upravljanju granicama, azilu i migraciji.

Međutim, u Izvještaju se napominje da zemlja treba da pojača svoja nastojanja u mnogim oblastima, kao što su slobodno kretanje robe, osoba i usluga, zapošljavanje i socijalne politike, državne pomoći, energija, okoliš i statistika.

Bolji rezultati u smislu borbe protiv organiziranog kriminala, trgovine drogom i pranje novca su također neophodni, stoji u Izvještaju o napretku BiH.