{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kolegijum bez saglasnosti o Slavi Kukiću

S
14.7.2011. u 14:02
0
21
Kolegijum bez saglasnosti o Slavi Kukiću
0
Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije kao komisija postigao saglasnost o potvrđivanju imenovanja Slave Kukuća za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i danas će se o tome poslanici izjašnjavati u drugom krugu, rekao je danas predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Bećirović.
Predstavnički dom u prvom krugu glasanja nije podržao Kukića protiv čijeg je imenovanja glasalo 14 poslanika – SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i Stranke za BiH, podršku mu je dao 21 poslanik, a suzdržana je bila poslanik PDP-a.

Kolegijum nije postigao saglasnost ni o prijedlogu zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, pa će se i o tome poslanici izjašnjavati u drugom krugu.

Diskusija o neradnim danima

Poslanici Predstavničkog doma su u dosadašnjem zasjedanju najviše vremena posvetili diskusiji o prijedlogu zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, koji je u prvom čitanju, a u koji su ugrađene i sugestije Međureligijskog vijeća.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe ovog zakona i dala je negativno mišljenje o njemu.

Poslanicima iz Republike Srpske sporna je odrednica zakona o obavezi Republike Srpske i distrikta Brčko da svoje zakone usklade sa ovim zakonom.

Poslanici stranaka potpisnica platforme, SDP i SDA, smatraju da ovim zakonom trebaju da budu, osim vjerskih, obuhvaćeni i svi drugi praznici na nivou BiH.

"Šta je s ateistima?"

Poslanik SDP-a Saša Magazinović zapitao je šta je sa ateistima. Poslanik SDP-a BiH je kazao da je u predloženom zakonu sporno više stvari, prije svega sam naziv - zakon o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika BiH.

"BiH nije vjerska država da ima svoje vjerske praznike, BiH je sekularna. Ovaj zakon, i kad bi imao podršku, i kad bi trebao biti usvojen, a mislim da ne treba biti usvojen na ovaj način, trebao bi se zvati zakon o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, a ne vjerskih praznika Bosne i Hercegovine", smatra Magazinović.

Replicirao mu je poslanik SNSD-a Drago Kalabić koji je kazao da je "tačno, u političkom smislu, da ovo nije vjerska država, ali istovremeno nije ni država nevjernika".

"U ovoj zemlji postoji ogroman broj vjerujućih ljudi i mislim da se to mora poštovati i uvažavati", kazao je Kalabić.

Ne mislim, dodao je, da će ateisti biti ugroženi time što će vjernici slaviti svoj vjerski praznik.

Poslanici hrvatskih stranaka podržavaju predložena rješenja

Poslanici iz hrvatskih stranaka zalagali su se za usvajanje prijedloga zakona u prvom čitanju jer je to obaveza preuzeta potpisivanjem ugovora BiH sa Svetom stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a da se njegovi nedostaci ispravljaju u amandmanskoj fazi.

Ovim zakonom predviđeno je za pripadnike pravoslavne, katoličke, islamske i jevrejske ispovjesti po pet neradnih dana za obilježavanje tačno određenih vjerskih praznika u toku godine.

Za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti određen po jedan dan za Božić, za Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, za Duhove, za Veliki petak i za Vaskrs.

Za pripadnike katoličke vjeroispovijesti ovim zakonom određen je po jedan dan za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe, za praznik Svi sveti i za Božić.

Za pripadnike islamske vjeroispovijesti određen je po jedan dan za Novu hidžretsku/muslimansku godinu, za dan rođenja Muhameda, za Ramazanski bajram i dva dana za Kurbanski bajram, dok je za pripadnike jevrejske vjeroispovijesti određen po jedan dan za Sukot, za Šavuot, za Pesah, za Roš Hašanu (Nova godina) i za Jom Kipur (Dan pomirenja).

Rasprava o principima predloženog zakona je okončana, a poslanici će se o njemu izjašnjavati nakom što okončaju raspravu o svim tačkama dnevnog reda.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: