Koalicija "Domovina" traži od NSRS-a osudu genocida u Srebrenici, Dodik nad Jermenima
Usvajanje Rezolucije o osudi zločina genocida u Srebrenici ranije je predlagao potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić, ali nadležni u RS-u nisu je prihvatili, nakon čega je to uradio Klub poslanika "Koalicije Domovina“ u entitetskom parlamentu.
Oni u predloženom dokumentu, u koji je Fena imala uvid, traže da Narodna skupština, "pridržavajući se ustavnih principa i ostvarujući njima postavljene ciljeve, najoštrije osudi zločin genocida nad Bošnjacima, počinjen u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda u Srebrenici, u julu 1995."
Poslanici Koalicije "Domovina“ u predloženoj rezoluciji traže i da Narodna skupština "izrazi prezir i gnušanje nad svim počinjenim ratnim zločinima i kršenjima međunarodnog humanitarnog prava na prostorima RS-a i cijele Bosne i Hercegovine, kao i nad svim društvenim i političkim procesima i pojavama koje su dovele do formiranja svijesti da se ostvarenje sopstvenih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija te s pravom očekuje od svih istražnih i pravosudnih organa da preduzimaju efikasne mjere otkrivanja i procesuiranja počinilaca ovih zločina“.
Također, navode da Narodna skupština RS-a, "uz osjećaj poštovanja za svaku civilnu žrtvu pojedinačno, a posebno za žrtve genocida, upućuje izvinjenje i sućut porodicama žrtava“.
Smatraju i da je "privođenje pravdi preostalih osumnjičenih za genocid i druge ratne zločine preduslov za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini“ te da "svako negiranje, opravdavanje ili relativizacija genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina predstavlja neprihvatljivo ugrožavanje mira i sigurnosti građana u RS-u i cijeloj Bosni i Hercegovini“
S druge strane, predsjednik RS-a Milorad Dodik traži usvajanje deklaracije o priznavanju genocida nad Jermenima od 1915. do 1917. godine.
"Narodna skupština konstatuje da je tokom Prvog svjetskog rata od 1915. do 1917. godine u Osmanskom carstvu izvršena prisilna masovna deportacija i ubijanje 1.500.000 Jermena. Ova masovna zločinačka akcija je u navedenom periodu provođena u blizini fronta, Carigradu, drugim velikim turskim gradovima kao i drugim predjelima Osmanskog carstva", stoji u predloženoj deklaraciji uz zahtjev da se usvoji dokument kojim "Narodna skupština priznaje da je nad Jermenima 1915. godine izvršen genocid“.
"Već 100 godina se Jermeni širom svijeta bore da se ono što je turska vlada učinila ovom narodu prizna kao genocid. Narodna skupština podsjeća da je naredbom turskih vlasti uništavanje Jermena iz Otomanske imperije za vrijeme Prvog svjetskog rata dovelo do masakriranja i deportacije više od milion ljudi", stoji u Dodikovom prijedlogu skupštinske deklaracije.
Između ostalog, on navodi i da će "usvajanje ove deklaracije doprinijeti uspostavljanju trajnog mira između Turaka i Jermena s obostranim ubjeđenjem o neponavljanju genocida“.
Ostaje da se vidi koji će od ova dva dokumenta dobiti podršku u Narodnoj skupštini RS-a.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
