Ko vodi sigurnosni sistem BiH: Od osumnjičenika za ratne zločine do osuđenika za pokušaj atentata
To i nije iznenađujuće s obzirom na činjenicu da su u strukturama ključnim za očuvanje nacionalne sigurnosti uposleni sinovi bh. političara, osumnjičeni za ratne zločine, osuđenici za pokušaj atentata, te optuženi za nesvjestan rad u službi. Nažalost, bh. građanima postale su uobičajene vijesti da su nosiocima ključnih funkcija u sferama sigurnosti oduzeti pristupi tajnim podacima.
Vijeće ministara BiH imenovalo je Osmana Mehmedagića na funkciju direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine. Mehmedagić je na ovoj poziciji naslijedio Almira Džuvu koji se na čelu OSA BiH nalazio deset godina.
U političkim krugovima odavno se znalo da će Osman Mehmedagić zvani Osmica biti imenovan na čelo Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Odluka o imenovanju donesena je nakon konsultacija predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića s članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem.
Iako se spekulisalo da se predstavnici Saveza za promjene iz entiteta Republika Srpska, a koji čine parlamentarnu većinu na državnom nivou zajedno sa SDA, HDZ BiH i DF-om, protive imenovanju, Vijeće ministara BiH imenovalo je Mehmedagića na funkciju direktora OSA BiH i to na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH na čijem čelu se nalazi Dragan Mektić.
Mehmedagić je obnašao dužnost rukovodioca Odjela za tajno praćenje u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, a radio je i u jugoslavenskoj Službi državne sigurnosti.
Devedesetih godina angažovan je na poslovima osiguranja Predsjedništva BiH, a naknadno je počeo da radi kao pratilac predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Humo priznao da je bacio pirotehničko sredstvo u tunelu Salakovac
U Obavještajno-sigurnosnoj agenciji zaposlen je i Aleksandar Špirić, sin zastupnika SNSD-a Nikole Špirića u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Aleksandar Špirić u svojim dvadesetim godinama zaposlio se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Srbiji gdje je bio angažovan kao sekretar bosanskohercegovačke diplomatske misije u Beogradu.
Po povratku u BiH Aleksandar Špirića se zaposlio u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
Njegov otac izabran je za predsjedavajućeg Zajedničke komisije Parlamenta BiH za nadzor nad radom OSA BiH.
"To nije sukob interesa. Znate li vi koliko OSA BiH ima zaposlenih? U prvom sazivu bio sam predsjedavajući te komisije. To je Komisija koja se bavi ocjenom zakonitosti rada službe ne provodi niti zna za istrage", stava je Nikola Špirić.
Pored Špirića u OSA BiH zaposlen je i Zlatko Humo koji je nedavno bacio pirotehničko sredstvo u tunelu Salakovac, a tokom istrage priznao je krivicu. On se sumnjiči za izazivanje opće opasnosti.
U OSA BiH zaposlen je i Branislav Trišić zvani Brana na funkciji inspektora. U septembru 2015. godine Trišić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH zajedno sa još četiri osobe.
Osim Trišića uhapšeni su Zoran Bogdanović, inače uposlenik u institucijama Brčko Distrikta BiH, te Milan Đokić zvani Mićo i Ljubiša Ikić, obojica nastanjeni u Bijeljini.
Navedeni osumnjičeni su pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičeni su da su od 1992. do 1994. godine, u svojstvu pripadnika i zapovjednog kadra MUP-a RS, CJB Bijeljina - Stanice milicije Janja, sudjelovali u širokom i sistematičnom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog stanovništva na području Janje i okolnih mjesta.
Oni su osumnjičeni za nezakonita zatvaranja, pretrese i hapšenja civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje i okoline. Nezakonito privođene žrtve su tom prilikom mučene, zlostavljane i premlaćivane, nanošene su im teške tjelesne povrede, tri osobe su od posljedica zlostavljanja smrtno stradale, a veći broj žrtava pretrpio je fizičke i psihičke povrede koje su ostavile trajne posljedice na njihovo zdravlje.
Vuković osuđen na devet mjeseci zatvora zbog posredovanju u pokušaju atentata
Upitna je i prošlost pomoćnika ministra sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovića koji je odgovarao pred sudom za pripremu atentata autobombom u Rijeci u oktobru 2008. godine.
Hrvatski mediji pišu da je Vuković "bio osuđen na devet mjeseci zatvora kao posrednik u nabavi eksploziva kojim je trebao biti izveden atentat, a jednaka kazna, također zbog posredništva, bila je izrečena i Ivanu Filipoviću (41), vojnom penzioneru, nekad selektoru juniorske boksačke reprezentacije i oficiru u Afganistanu, dok je Robert Dragin (45), riječki redar, bio zbog poticanja na ubistvo iz koristoljublja osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora".
Vuković je prvostepenom presudom osuđen, ali je drugostepeni organ presudu ukinuo i postupak vratio prvostepenom.
Tu se ne završavaju sve afere čelnika sigurnosnog sistema BiH. Podsjećamo, nekadašnji direktor SIPA-e Goran Zubac prošle godine je osuđen jer 7. februara nije ispoštovao obavezu da zaštiti zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine čime je državnoj imovini zbog toga pričinjena šteta od gotovo 200.000 eura.
Prema optužnici, on je odbijao odgovoriti na zahtjeve za pomoć u sprječavanju napada demonstranata na zgradu Predsjedništva, koje mu je upućivao tadašnji direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine Himzo Selimović.
Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo i potvrdilo optužnicu za nesavjestan rad u službi, Ministarstvo sigurnosti BiH oduzelo je tadašnjem direktoru SIPA-e Goranu Zubcu dozvolu za pristup tajnim podacima.
U obraćanju zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH državni tužilac Goran Salihović pozvao je zastupnike da smijene Zubca.
"Imamo slučaj Zubac, čovjek je osuđen, on vodi Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA), to je vaš zadatak da ga smijenite. Ne znam zašto ga ne smjenjujete, ja ne mogu da radim neke predmete jer imam zabranu pristupa tajnim podacima", pitao je Salihović parlamentarce.
Nedavno je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine oduzelo i ministrici odbrane BiH Marini Pendeš dozvolu za pristup tajnim i vrlo tajnim podacima i to zbog potvrđene optužnice u postupku koji se protiv nje vodi pred Sudom BiH.
