Ko pokušava preuzeti čije nadležnosti: Institucije BiH iznad institucija RS-a ili obrnuto
Ustavni sud Bosne i Hercegovine još uvijek nije dostavio Tužilaštvu BiH rješenje o neizvršenju odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na sprovođenje referenduma u entitetu Republika Srpska. Državno tužilaštvo nema nikakav pravni osnov da djeluje sve dok ne dobije rješenje u kojem se konstatuje da odluka nije izvršena.
Referendum o Danu RS-a održat će se u nedjelju (25. septembar), a ranije je iz državnog Tužilaštva rečeno kako ovaj organ može postupati tek nakon što dobije rješenje Ustavnog suda BiH u kojem se konstatuje da odluka nije izvršena te koje fizičke osobe ili organi tu odluku ne izvršavaju.
Međunarodna zajednica ne podržava odluke vlasti iz manjeg bh. entiteta, ali je evidentno da je prepustila domaćim institucijama da se bave unutrašnjim pitanjima, kao i sve druge suverene zemlje.
U prijevodu to znači da bi državna vlast trebala biti vrhovna, neograničena i nedjeljiva te da u unutrašnjem smislu ima kontrolu i aparat represije kojim može osigurati funkcionisanje pravnog sistema u zemlji.
Uprkos tome što održavanje referenduma u RS-u predstavlja kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, entitetske vlasti odlučile su da će on ipak biti održan. Ovakvo jednostrano ponašanje dijela vlasti iz samo jedne od administrativno-teritorijalnih jedinica BiH dodatno je poljuljalo povjerenje građana u bh. pravosuđe.
Naime, Krivični zakon Bosne i Hercegovine jasno kaže da "službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".
Zastupnici političkih stranaka iz RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH (SNSD i SDS) pokušali su u januaru ove godine iz Krivičnog zakona BiH izbrisati član kojim se propisuju sankcije za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i Suda BiH.
Još uvijek nikome nije poznato šta će biti dan nakon referenduma s obzirom na to da je visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH kazao kako rezultati referenduma u RS-u neće imati nikakvu pravnu osnovu.
Ovo nije prvi put da institucije manjeg bh. entiteta osporavaju nadležnosti državnih organa. Naime, sredinom ovog mjeseca Centralna izborna komisija (CIK) BiH pismeno se obratila Sudu BiH informišući ga da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske najavilo dolazak u prostorije CIK-a kako bi oduzeli određenu dokumentaciju za potrebe istrage o falsifikovanju i zloupotrebi biračkog prava iako po zakonu ovakve zahtjeve CIK-u mogu upućivati samo nadležne državne pravosudne institucije - Sud i Tužilaštvo BiH.
Tu nije kraj. Pored tih "incidenata" Narodna skupština RS-a odbacila je rezultate popisa stanovništva u BiH koje je objavila Agencija za statistiku BiH i koji bi do kraja decembra trebali dobiti i međunarodno priznanje. Političari iz RS-a poručili su kako će manji bh. entitet objaviti svoje rezultate popisa.
Građani BiH pamte i kada je Vlada RS-a prošle godine odlučila prekinuti svaku saradnju sa Sudom BiH, Tužilaštvom BiH i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) i to zbog hapšenja koja su sprovedena na teritorij RS-a. Na kraju je sve rezultiralo dogovorom koji je postignut između državnih sigurnosnih agencija i MUP-a RS posredstvom državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića.
Oštru reakciju 2009. godine izazvalo je i otvaranje Predstavništva RS-a u Briselu s obzirom na to da je vanjska politika u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH. Na svečanosti, priređenoj tom prilikom, rečeno je kako će se ovo predstavništvo baviti prije svega privrednim povezivanjem i poslovnom politikom ovog entiteta i Evrope.
Ove godine zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH ostali su iznenađeni nakon što su parlamentarci iz Republike Srpske počeli insistirati da se u poslovnik zajedničkog tijela BiH i Evropske unije uvede princip entitetskog glasanja. To bi u prijevodu značilo da bi se entitetsko glasanje moralo uvesti i u delegaciju koju čine evropski parlamentarci u zajedničkom tijelu BiH i EU, a što oni odbijaju. Naime, evropsko tijelo kao kredibilne subjekte priznaje samo države, a ne njene administrativno-teritorijalne jedinice.
Još uvijek nije riješen ni problem naziva jezika bošnjačkim učenicima u manjem bh. entitetu. Ministarstvo prosvjete Republike Srpske i dalje tvrdi da je termin "bošnjački jezik" u đačkim knjižicama u skladu s Ustavom RS-a uprkos tome što je Ustavni sud BiH donio odluku da svaki od konstitutivnih naroda ima pravo zvati svoj jezik kako želi.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
