{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ko je zadužen za prevenciju poplava: Tri agencije, 13 ministarstava i dva štaba civilne zaštite

14.5.2015. u 20:10
25
41
Ko je zadužen za prevenciju poplava: Tri agencije, 13 ministarstava i dva štaba civilne zaštite
25
Ko je zadužen za prevenciju poplava: Tri agencije, 13 ministarstava i dva štaba civilne zaštite
Foto: Arhiv/Klix.ba
Ovih dana navršila se prva godišnjica katastrofalnih poplava koje su zadesile BiH. Dok se govori o obnovi stradalih domova i posrnule privrede, vrijedi postaviti i pitanje koliko je naša zemlja spremna reagirati ako se nešto slično ponovi.
"Agencije za vode morale bi imati razrađen plan odbrane od poplava, posebno u ekstremnim uvjetima", smatra prof. dr. Munir Jahić, stručnjak za vode.
Jahić je i prije prošlogodišnjih poplava upozoravao kako naša država nije spremna da se nosi čak ni sa manjim poplavama.

"Mi apsolutno nismo spremni za nešto slično onome što se dešava u Evropi", kazao je Jahić sredinom 2013. u vrijeme kada se Evropa suočavala s poplavama koje su tada zaobišle BiH.

Nažalost, samo godinu kasnije obistinile su se Jahićeve tvrdnje. BiH i njene institucije, uz pojedine izuzetke kao što su Oružane snage BiH, potpuno nespremno su dočekale poplave i klizišta.

Nedostatak koordinacije



Poseban problem BiH jeste nepostojanje krovne institucije koja bi se bavila ovakvom problematikom. U Hrvatskoj tu ulogu imaju Glavni centri za odbranu od poplava i Hrvatske vode.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


U Federaciji BiH postoje dva centra za slivove: Agencija za vodno područje rijeke Save, sa sjedištem u Sarajevu, i Agencija za vodno područje Jadranskog mora. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva hijerarhijski je iznad ovih dviju agencija, a svaki kanton ima ministarstvo koje se bavi istom problematikom.

Federacija je nadležna za vode prve kategorije, a kantoni i općine nadležni su za vode druge kategorije. Pored poplava koje su uzrokovale velike rijeke, prošle godine ogromnu štetu nanijeli su i manji vodotoci koji su u nadležnosti kantona.

Iz Federalne uprave civilne zaštite pojašnjavaju da su oni nadležni samo u slučaju kada se proglasi stanje elementarne nepogode.

Rijeke "ne poštuju" entitetsku granicu



Poseban problem jeste to što većina rijeka u BiH "ne poštuje" entitetsku granicu. Entitetski štabovi civilne zaštite naglašavaju da entiteti imaju posebne opće planove za odbranu od poplava, koji se donose na nivou entiteta, ali se međusobno usaglašavaju.

Rijekama u RS-u upravljaju Vode Srpske, sa sjedištem u Bijeljini.

"Ne postoji nikakav plan na nivou BiH jer za to nema potrebe. Oblast zaštite i spašavanja je na nivou entiteta i lokalnih zajednica, a država ima ulogu koordinacije na unutrašnjem i međudržavnom nivou. Također, entitetski zakoni o vodama i o zaštiti od poplava su usaglašeni", izjavio je samo nekoliko mjeseci prije prošlogodišnjih poplava Dragan Štark iz Republičkog centra civilne zaštite RS-a.

Štark napominje da entitetske uprave civilne zaštite već nekoliko godina imaju sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti zaštite i spašavanja, a saradnja je na zadovoljavajućem nivou.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


No, Doboj, Bosanski Šamac i druga mjesta sigurno će potvrditi da je plan odbrane od poplava na nivou BiH itekako potreban. Mnogi građani su prošle godine kao ključni problem istakli nepostojanje koordinacije između različitih nivoa vlasti.

Stručnjaci napominju da se odbrana od velikih poplava vrši aktivno i pasivno. Aktivni način zaštite od poplava jeste izgradnja brana i hidroakumulacija, a pasivni način jeste izgradnja nasipa pored rijeka. Administrativne podjele onemogućavaju da se i jedno i drugo sinhronizira.

Da izgradnja i sinhronizacija akumulacija mogu spriječiti poplave svjedoči i slučaj Hercegovine koja je, ponajviše zahvaljujući akumulacijama na Neretvi, izbjegla prošlogodišnju katastrofu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: