Niko u BiH sa sigurnošću ne može reći ko je sve dobio pasoš u ambasadama BiH od rata do danas, niti ko je imao diplomatski pasoš, jer je znatan dio ovih evidencija u prošlosti nestao, pišu "Nezavisne novine" u sutrašnjem izdanju.
Podaci o izdatim diplomatskim pasošima dostupni su Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) tek od jula prošle godine, kad je počelo izdavanje biometrijskih pasoša.
Kako su potvrdili u IDDEEA, Ministarstvo inostranih poslova (MIP) dostavilo je podatke za pasoše koje su građanima izdavali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) od 2004. godine, dok su podaci o pasošima izdatim u MUP-ovima preuzeti od 1998. godine.
Pomoćnik ministra za međunarodnopravne i konzularne poslove u MIP-u Zoran Perković kaže da su u posljednje četiri i po godine, od kada je na toj dužnosti, evidencije o diplomatskim i građanskim pasošima precizne, ali ne može to reći za raniji period.
"Tražio sam da se srede i ti podaci u mjeri u kojoj su bili dostupni jer je zemlja bila u ratu i od 1992. godine počeli su se izdavati i diplomatski i pasoši za građane u DKP-ima", rekao je Perković.
Perković tvrdi da je u redovnoj proceduri izdat diplomatski pasoš članu ratnog Predsjedništva BiH Ejupu Ganiću, koji je 1. marta uhapšen u Londonu po zahtjevu Srbije koja ga sumnjiči za ratne zločine.
"Nije ministar spoljnih poslova Sven Alkalaj iskoristio diskreciono pravo da dodijeli diplomatski pasoš Ganiću, nego je pasoš izdat u skladu sa Pravilnikom, jer se radi o bivšem članu Predsjedništva BiH. Neki to tumače da to pravo imaju samo članovi Predsjedništva nakon Dejtonskog sporazuma, a neki da svi bivši protiv kojih nije podignuta optužnica, a za Ganića ni danas nema optužnice", rekao je Perković.
On nije želio da komentariše podatak da je u BiH izdato 1.500 diplomatskih pasoša jer tvrdi da se ovi podaci ne iznose javno, a dostavljeni su Evropskoj komisiji na njihov zahtjev, kao i jednom poslaniku u parlamentu BiH.
Komisija za reviziju državljanstava BiH izuzela je značajnu dokumentaciju iz DKP-ova BiH, a Perković kaže da su u vrijeme rada ove komisije sarađivali i dostavili sve što je traženo.
Ova komisija utvrdila je da su strani državljani dobijali državljanstva BiH i putne isprave tokom rata, a posebno je po tome bila poznata Ambasada u Beču, čije su pasoše imale i osobe koje su kasnije sumnjičene za terorističke aktivnosti.
Bivši generalni konzul u Bonu Dragan Dragić kaže da je za vrijeme svog mandata obavijestio nadležne institucije o dodjeli državljanstava i pasoša građanima Srbije i Crne Gore, tačnije Sandžaka.
"Desetak kutija sa tim dokumentima ostalo je iza mene u Konzulatu u Bonu, koji je tada zatvoren. Ne znam šta je s tim bilo, niti šta su preduzele institucije", kaže Dragić.
Možda vas zanima
Sjajne reakcije publike
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Dizajnerica i ugostitelj
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
Vezani članci
