Klix.ba u posjeti KUM-u: Kafanske tuče se znaju nastaviti u čekaonici
Od ljekara i osoblja u Klinici iz prve ruke saznajemo koliko stresa i dramatičnih situacija donosi ovaj posao. Kako nam kažu, u prošlosti je znalo biti čak i potezanja noževa, ali i "nastavaka" kafanskih tuča između dvije grupe koje se zateknu zajedno u čekaonici.
"Bilo je i toga da se kafanske tuče nastave u čekaonici gdje se u jednom trenutku nađu sukobljene strane koje su se počele tući u kafani. Tako, dok pružamo pomoć pacijentima koji su povrijeđeni u kafani, u tim trenucima dobijamo i nove pacijente koji su povrijeđeni u čekaonici", kaže za Klix.ba ljekar na KUM-u Dževad Hajrović.
Od osoblja saznajemo kako u tučama na KUM-u zna biti i razbijenih glava i haosa, te i kako su verbalni napadi na njih i ljekare gotovo svakodnevni, dok je znalo biti čak i fizičkih napada.
Dani infarkta i moždanog udara
"U dramatičnim trenucima u kojima ljekari čine sve da spase pacijentu život, naravno, članovi porodice i prijatelji znaju biti vrlo napeti i naelektrisani, tako da tu zna biti svega. U tim trenucima naše kolege moraju tražiti načina da ih smire", dodaje naš sagovornik.
Inače, posao i situacije na KUM-u su krajnje nepredvidivi. Tako postoje i "dan infarkta", ili "dan moždanog udara", odnosno, postoje dani u kojima na KUM dođe pet-šest takvih pacijenata, dok zna proći i pet dana, a da nema pacijenata koji su doživjeli te udare.
Druge dramatične situacije vezane su za pucnjave i saobraćajne nesreće kojih je sve više, odnosno koje se dešavaju gotovo svakodnevno.
"Moram istaći da sve te situacije i pacijente dočekujemo spremni. Nažalost, nekada bude i situacija kada nam pacijenti umru, jer ne možete više ništa učiniti za njih, ali smo u mnogim situacijama pokazali da smo spremni odgovoriti svim izazovima", naglašava Hajrović.
Osim ovih slučajeva, tu su i alkoholičari i narkomani, koji nerijetko dolaze "predozirani" i u kritičnom stanju, dok postoji i druga strana, poput beskućnika koji "izmisle" neku bolest kako bi se barem za kratko ugrijali i sklonili za vrijeme velikih minusa. Baš ta "socijalna nota" je značajan problem za ovu kliniku.
U njoj, naime, dnevno bude zbrinuto u prosjeku više od 200 pacijenata, a ljekari kao jedan od najvećih problema ističu upravo preopterećenost, odnosno činjenicu da se na KUM-u sve više liječe - svi.
Dolaze pacijenti iz drugih kantona i iz RS-a
"Faktički, ovo je nezaobilazna jedinstvena urgentna bolnica po konceptu u Kantonu Sarajevo, ali i BiH, koja je izuzetno popularna i koju su pacijenti prepoznali u 20 godina postojanja kao vid socijalno-zdravstvene ustanove u kojoj se svi liječe: zdravstveno osigurane i neosigurane osobe, izbjeglice, ljudi sa ulice, alkoholičari, narkomani, hronični pacijenti, socijalni slučajevi te umirući pacijenti koje ponekad neće da primi nijedna druga ustanova", kazao je za Klix.ba šef KUM-a prof. dr. Zoran Hadžiahmetović.
Dodaje kako mnogi od pacijenata koji budu zbrinuti u KUM-u tu zapravo ne bi trebali ni doći, odnosno da osoblje Klinike bespotrebno opterećuju oni koji sami sebi utvrđuju stepen ugroženosti odnosno urgencije.
"Oni ipak dolaze kod nas, nakon čega mi uradimo dijagnostiku te se ispostavi da nije riječ o hitnim slučajevima. Međutim, ljudi tu dolaze iz različitih razloga, budući da je postojeći sistem normiran i limitiran. Obiteljska medicina ne može odgovoriti zahtjevima stanovništva, jer znamo koliko se čeka na dijagnostičke liste i specijalističke preglede i onda ljudi i samoinicijativno dolaze na KUM znajući da će tu sve puno brže obaviti. Osim toga, iz drugih zdravstvenih ustanova, i iz drugih kantona, pa i iz RS-a u okolini Sarajeva, nam šalju pacijente, tako da svake godine imamo povećanje broja pacijenata za 10 posto. U prošloj godini smo imali 71.092 pacijenta, 2.514 jednodnevnih bolničkih opservacija, 2.372 urgentne hirurške intervencije i 29 operacija kojima smo pacijentima direktno spasili život", dodaje naš sagovornik.
Ističe i potrebu da iz pobrojanih razloga KUM bude društveno prepoznat u zdravstvenom sistemu kao efektivan i jeftin koncept zdravstvene ustanove.
Sudar tramvaja i februarski neredi
"KUM bi trebao biti izdvojena budžetska ustanova da bismo mogli zadovoljiti naše potrebe. Naša oprema radi 24 sata 365 dana u godini i naravno puno brže se kvari nego u drugim ustanovama. Zbog svega navedenog, mi smo uradili projekt reorganizacije, koji bi trebao biti realizovan u srednjoročnom planu, a podrazumijevao bi višednevnu bolničku opservaciju, gdje bismo umjesto sedam kreveta za dnevnu opservaciju imali 22 takva kreveta. Time bismo riješili problem povratnika koji nam stalno dolaze u fazama pogoršanja svoje osnovne bolesti, odnosno hroničnog oboljenja, a takvi nisu malobrojni", navodi Hadžiahmetović, dodajući kako je u planu i formiranje integrisanog urgentnog i trauma centra.
"Svjedoci smo da je sve više udesa i ranjavanja, a i koridor 5c će u budućnosti vjerovatno donijeti nove udese pri velikim brzinama. Tako smo izradili projekt tzv. dvoležećeg hirurškog sistema koji je predvidio ulogu KUM-a i kliničkog centra kao federalnog servisa za sve situacije koje se vežu za životno ugrožene i za one pacijente gdje se radi o akutnoj hirurgiji. Naravno, to iziskuje određena sredstva, kadrove i prostor, ali je pozitivno to što imamo veliki dio infrastrukture koja se može iskoristiti, te će i ulaganja biti manja nego što bi inače bila. Projekt, koji bi zahtijevao još 35 uposlenika, je prihvaćen od menadžmenta KCUS-a, ali je trenutno na čekanju", rekao je Hadžiahmetović.
On je podsjetio na slučajeve u kojima je bilo masovnih povređivanja, poput sudara tramvaja i februarskih nereda, kada je u isto vrijeme bilo povrijeđeno desetine ljudi. Osoblje KUM-a se i tada pokazalo u odličnom svjetlu te su u 3-4 sata uspjeli zbrinuti sve pacijente.
