{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kličković se želi braniti sa slobode

F
19.5.2009. u 18:27
0
0
Kličković se želi braniti sa slobode
0
Kličković se želi braniti sa slobode
Branilac Gojka Kličkovića predložio je da se on u nastavku suđenja brani sa slobode, uz priloženo jamstvo. Advokat Duško Tomić je istakao da je Kličković “rekorder po dužini pritvora”.
Prijedlogu Odbrane usprotivilo se Tužilaštvo BiH, a Sudsko vijeće će odluku donijeti naknadno.

“Nisam nikada razmišljao o bjekstvu i nemam potrebe za tim. Nikada nisam bježao od ratnih zločina i, ukoliko mi dozvolite da se branim sa slobode, boravio bih u bratovoj novoj kući u Bosanskom Novom”, rekao je prvooptuženi Kličković obraćajući se Sudskom vijeću.

Tužilaštvo smatra da bi Kličković mogao pobjeći pred kraj suđenja, dok je Duško Tomić, branilac prvooptuženog, kazao da bi daljnje držanje u pritvoru njegovog branjenika bilo “odmazda”.

Kličković je, po međunarodnoj potjernici, uhapšen 2006. u Srbiji, a pravosudnim organima BiH izručen je 20. juna 2007. godine.

U optužnici se navodi da je Gojko Kličković, zajedno s Mladenom Drljačom i Jovanom Ostojićem, sudjelovao u nizu zločina počinjenih tokom 1992. u Bosanskoj Krupi, te u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je otpočeo u ljeto 1991. godine. U julu i augustu 2008. godine Sud BiH je prihvatio prijedloge Odbranâ da se Drljača i Ostojić brane sa slobode uz jamstvo u ukupnom iznosu od 536.690 KM. Tom odlukom Drljači i Ostojiću izrečene su mjere zabrane.

Osmog dana svjedočenja u svoju korist, Kličković je kazao da je Ratno predsjedništvo donosilo “važne vojne i civilne odluke” u skladu sa zakonima koji su tada bili na snazi.

“Ratno predsjedništvo je izdavalo naredbe svima koji su trebali da urede civilni život u opštini. Naredbu o evakuaciji stanovništva iz Zaluga i grada Krupe je izdalo Ratno predsjedništvo i ona je donesena na njihov zahtjev i po zakonu”, objasnio je Kličković.

U optužnici stoji da je Kličković, između ostalog, bio predsjednik Ratnog predsjedništva srpske opštine Bosanska Krupa i da je u maju 1992. godine, “u skladu s pismenom naredbom prvooptuženog”, bošnjačko stanovništvo s tog područja prisilno iseljeno na područje Sanskog Mosta i Bihaća.

Tokom unakrsnog ispitivanja prvooptuženi je rekao da se Srpska demokratska stranka (SDS) zalagala za suživot, te da je na izbornim skupovima 1991. godine narod tražio podjelu općine Bosanska Krupa.

“Srbi tada nisu razmišljali o trećoj državi jer su već imali Jugoslaviju, kao prvu, i BiH, kao drugu. SDS je forsirao da ostane zajednička država, da živimo zajedno, i to je harmonija”, kazao je Kličković.

Odbrane trojice optuženih su u nekoliko navrata prigovarale načinu ispitivanja prvooptuženog, ističući da tužilac Philip King Alcock iznosi komentare i da kroz saslušanje Kličkovića nisu ništa “novo saznali”.

Sudsko vijeće se složilo s tom konstatacijom Odbrana.

Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 20. maja, prenosi BIRN - Justice Report.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: