{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kazazović: Direktori škola bez saglasnosti zapošljavali na neodređeno

6.12.2015. u 10:19
165
38
Kazazović: Direktori škola bez saglasnosti zapošljavali na neodređeno
165
Kazazović: Direktori škola bez saglasnosti zapošljavali na neodređeno
Foto: Klix.ba
Ministar obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo (KS) Elvir Kazazović u razgovoru za Klix.ba komentariše stanje u obrazovanju, započete reforme i probleme koji su prisutni u obrazovnim institucijama u KS. Do sada je ustanovljeno da su direktori škola u velikoj mjeri kršili zakon i bez saglasnosti zapošljavali radnike na neodređeno vrijeme, zbog čega je i najavljeno tzv. licenciranje direktora škola.
Osnovno, ali i srednje obrazovanje u Kantonu Sarajevo susreće se sa brojnim izazovima, problemima, ali i reformama koje je pokrenulo Ministarstvo obrazovanja KS. Mnogo se raspravljalo o vraćanju na osmogodišnje osnovno obrazovanje, načinu sprovođenja eksterne mature, izmjenama nastavnih planova i programa, ukidanju područnih škola i još mnogo toga. Nameće se pitanje šta možemo očekivati kao rezultat reformi i da li će se promjene odraziti na kvalitet obrazovanja.

Promjene u obrazovanju do sada su bile parcijalne, nepravovremene i ne previše učinkovite. Stoga, kako se takve greške ne bi ponovile, želimo napraviti Strategiju odgoja i obrazovanja za Kanton Sarajevo do 2020. godine, u kojoj će biti jasno postavljeni prioritetni zadaci za naredni četverogodišnji period. Nakon detektiranja prioritetnih zadataka, Ministarstvo će se moći fokusirati na pojedinačne korake u reformi, kao i na paralelne aktivnosti koje bude potrebno provoditi. Svakako, ključno pitanje će biti izbor kvalitetnih timova koji bi trebali postaviti osnove Strategije obrazovanja u Kantonu Sarajevo, a zatim i provoditi predviđene aktivnosti. Finansijski okvir mora unaprijed biti jasno postavljen, odnosno potrebno je osigurati značajna finansijska sredstva za provođenje svih aktivnosti.

Ocjenjivanje i licenciranje direktora

U narednom periodu Ministarstvo obrazovanja i mladih KS najavilo je tzv. licenciranje direktora škola. To je mjera koja je ocijenjena kao neophodna radi uvođenja strožijih kontrola rada direktora i menadžmenta obrazovnih institucija.

Licenciranje direktora škola predstavlja, između ostalog, i zakonsku obavezu Ministarstva kada su u pitanju srednje škole još od 2010. godine, a s obzirom na to da je u toku donošenje Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo, ova obaveza će također biti ugrađena u navedeni zakon. Da bismo na kvalitetan način proveli licenciranje direktora, potrebno je donijeti adekvatan program licenciranja i odrediti stručnjake i ustanove koji bi na kvalitetan način mogli odgovoriti ovom odgovornom i složenom zadatku. Za obavezu prvog licenciranja direktora, ali i validaciju dobijene licence je potrebno osigurati finansijska sredstva, te je i to jedan od zadataka kojim se trenutno bavimo. Licenciranje će unaprijediti kvalitet rada i upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama, koji trenutno nije na zavidnom nivou, te očekujemo da će znanja direktora u oblasti menadžmenta biti proširena, jer su neophodna za kvalitetno rukovođenje školama.

Nakon dosadašnjih analiza ustanovljeno je da su direktori škola najčešće kršili zakon kada je riječ o zapošljavanju nastavnog kadra, odnosno konkretno kada je riječ o zapošljavanju na neodređeno vrijeme.

Jedan od najočitijih primjera kršenja legislative kada je riječ o zapošljavanju u školama je primanje na neodređeno radno vrijeme uposlenika na 2 časa, 4 časa i do pola norme nastavnih časova, koji u narednoj godini, u pravilu, postaju tehnološki višak. Želimo da se prekine ova praksa, odnosno potrebno je da škole unaprijed planiraju svoje potrebe kako se ova praksa ne bi ponavljala.

Optimalan broj učenika u razredima

Kvalitetno obrazovanje u velikoj mjeri zavisi i od broja učenika u razredu. Prosvjetni radnici često ističu kako im je otežan rad sa učenicima u razredima koji imaju 25 i više učenika.

Pedagoškim standardima i normativima za osnovnu i srednju školu je propisan minimalan, optimalan i maksimalan broj učenika u jednom odjeljenju. Vodeći računa o činjenici da je u odgojno-obrazovnim ustanovama na području Kantona Sarajevo u najvećem broju škola optimalan broj učenika u odjeljenju, mislimo da to ni u kojem slučaju ne utječe na kvalitet rada i realiziranja nastavnog procesa. Ne zastupamo stajalište da je manji broj učenika uvjet za kvalitetno realiziranje obrazovnog procesa, posebno imajući u vidu da je trenutno u našim odjeljenjima optimalan, a ne maksimalan broj učenika.

Već izvjesno vrijeme na visokoškolskim ustanovama u KS upisuju se studenti bez značajnije kontrole i analize stvarnih potreba za strukom za koju se školuju. Zbog toga se nakon okončanja studija javlja ozbiljan problem nemogućnosti zaposlenja. To se naročito odnosi na upisnu politiku Fakulteta političkih nauka, ali i Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

S ciljem jačanja kontrole upisa studenata, odnosno upisne politike u cijelosti, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je u aprilu 2015. godine donijelo lnstrukciju za izradu prijedloga plana upisa studenata na akreditovanim visokoškolskim ustanovama na području Kantona Sarajevo, koja između ostalog podrazumijeva da licencirane i akreditovane visokoškolske ustanove na području Kantona Sarajevu u saradnji s Ministarstvom kontinuirano prate i analiziraju procese u vezi s upisom studenata. U postupku donošenja odluke o broju studenata koji će se finansirati iz budžeta Kantona Sarajevo, kao i broja studenata koji će sami finansirati svoj studij, Ministarstvo će Vladi Kantona Sarajevo sugerisati da, prilikom razmatranja prijedloga plana upisa u prvu godinu studija, isti vrednuje i razmara u svjetlu više parametara (kadrovske pretpostavke za realizaciju nastavno-naučnog procesa, prostorne i druge infrastrukturne pretpostavke za realizaciju nastavnog procesa, analiza zastupljenosti studijskih programa na nivou visokoškolske ustanove, analiza podataka službi nadležnih za vođenje evidencije o nezaposlenim osobama, analiza stanja na tržištu rada). Vrednovanje i analiza stanja i potreba tržišta rada treba imati za cilj smanjenje broja mjesta na studijskim programima suficitarnih zanimanja, odnosno povećanja broja mjesta na studijskim programima deficitarnih zanimanja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: