{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kazanci kod Gacka: Munara koja prkosi vremenu

A
5.6.2012. u 16:22
0
0
Kazanci kod Gacka: Munara koja prkosi vremenu
0
Kazanci kod Gacka: Munara koja prkosi vremenu
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 5. septembra 2005. godine uvrstila je džamiju Osman-paše Kazanca u selu Kazanci kod Gacka na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Vlada Republike Srpske je na osnovu te odluke dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju munare koja je jedina 300 godina preostala nakon rušenja džamije.

Selo Kazanci smješteno je 20 kilometara jugoistočno od Gacka, na samoj granici sa Crnom Gorom.

"Džamija u Kazancima je bila smještena u plodnome dijelu sela Kazanaca, nedaleko od izvora pitke vode Oko i Stubanj. Sa izvora Stubanj, koji se još naziva Pašino vrelo, bila je dovedena voda u šadrvan ispred džamije", pisao je svojevremeno čuveni historičar Hivzija Hasandedić u knjizi "Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini".

O samoj džamiji nema mnogo povijesnih podataka, dok se o njenom graditelju Osman-paši Kazancu zna da je rođen 1620. godine u Kazancima u kršćanskoj porodici, te da mu je ime bilo Drago. Sa 13 godina je kao adžami-oglan odveden u Istanbul gdje je odgojen na carskom dvoru. Nakon što je primio islam, uzeo je ime Osman. Prema historičaru Hasandediću, "Osman-paša Kazanac je 1675. imenovan vezirom u Šamu (Damasku), a 1683. godine je postao vezir u Bosni. Sljedeće godine je premješten u Egar u Mađarskoj, gdje je 1685. godine poginuo".

Zasluge Osman-paše Kazanca

Osman-paša Kazanac je mnogo doprinio rodnim Kazancima, gdje je sagradio džamiju, mekteb, medresu i šadrvan. O sudbini zadužbina Osman-paše Kazanca pisao je Tahir Tanović u knjizi "Ključka kapetanija u Hercegovini i porodica": "Kotorski providur Antonije Zeno je angažirao 1684. godine Baju Pivljanina, davši mu oružje, opremu i hranu, koji je skupio 700 hajduka iz Crne Gore i napao selo Kazance. Oni su do temelja spalili naselje, razorili džamiju, medresu, kule i dućane, zadužbine koje je sagradio Osman-paša u Kazancima. Tom prigodom je ubijeno mnogo muslimanskog pučanstva, a preostale muslimanske obitelji su izbjegle i naselile se u obližnja mjesta".

Prošlo je više od 300 godina kako munara porušene džamije Osman-paše Kazanca stoji uspravno u Kazancima, iako je domicilno stanovništvo odavno odselilo. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika obišla je selo Kazance prije sedam godina, nakon čega je u njenom izvještaju utvrđeno da je "od graditeljske cjeline ostala samo munara koja je nagnuta na sjeveroistočnu stranu”.

Nebriga o nacionalnim spomenicima

“Ulaz u munaru je gotovo potpuno urušen, a spiralno kameno stepenište munare je, također, u ruševnom stanju. Stari nišani su odneseni sa lokacije, a cijela lokacija je zapuštena i ne održava se", navedeno je u izjveštaju Komisije. Još tada je naglašena potreba da se hitno reaguje i zaštiti ono što je ostalo od džamije, međutim do danas se ništa nije desilo.

"O tome koliko država Bosna i Hercegovine i njeni građani brinu o nacionalnim spomenicima, kao što su ostaci džamije Osman-paše Kazanca, govori podatak da je crnogorski autor Bajro Agović na naslovnu stranu svoje knjige "Džamije u Crnoj Gori" stavio fotografiju munare džamije Osman-paše Kazanca, koja se uopće ne nalazi u Crnoj Gori, već u BiH", rekao je za agenciju Anadolija Husein efendija Hodžić, glavni imam u Trebinju.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: