Karavelić: Bitka za Igman je bitka za Bosnu i Hercegovinu

U proteklih 13 godina Sarajevo i borci koji su branili ovaj grad često se sjete ljeta 1993. godine i bitke za Igman, u kojoj je učestvovalo više od 8.000 Bosanaca i Hercegovaca. Prema Karavelićevim riječima, odbrana Igmana i šireg prostora oko planine bila je od strateškog značaja za odbranu glavnog grada BiH i države.

"Snage agresora sa istoka i zapada su se dogovorile da u 1993. godine očiste istočnu Bosnu, da zauzmu Sarajevo ili, u najmanju ruku, da ga stave u drugi opsadni vojni obruč, čime bi ga prisilili na gušenje i umiranje", kaže Karavelić.

S druge strane, tvrdi naš sagovornik, zapadni agresor imao je za cilj da prodre sa snagama Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatskom vojskom preko Gornjeg Vakufa prema Novom Travniku, odnosno u centralni dio Bosne.

"Tim sadejstvom bi tadašnje političko rukovodstvo BiH bilo dovedeno u mat poziciju i prisiljeno da prihvati svaki ponuđeni plan u vezi BiH. Taj plan bi bio nestanak naše države i nestanak mnogih koji su je branili u tom vremenu. To je suština i značaj odbrane Igmana i šire okoline grada Sarajeva", pojašnjava bivši general ARBiH.

Karavelić napominje kako u odbrani Igmana nije učestvovao samo Prvi korpus ARBiH.

"On jeste bio glavni nosilac borbe i odbrane Igmana i šire gradske zone, ali su mu u pomoć došle i mnogobrojne jedinice iz ostalih korpusa i ARBiH. U tome je značaj ove manifestacije, koja nije samo odbrana Igmana i Sarajeva, već i odbrana BiH u periodu od 1992. do 1995. godine", kazao je Karavelić, koji je poznat kao jedan od ratnih komandanata 1. korpusa Armije RBiH.