General Adrianus van Baal, koji je od kraja februara do kraja augusta 1994. godine bio načelnik štaba zapovjedništva UNPROFOR-a u BiH, tvrdi da su incidenti snajperskog djelovanja u Sarajevu, posebno po tramvajima, bili češći za vrijeme dogovora o prekidu vatre, te da su se oni pripisivali srpskoj strani.
"General Milovanović mi se požalio i rekao da tramvaji u Sarajevu rade, što odaje dojam da je mir. Rekao je da će se pobrinuti da tramvaji budu meta, i tako je i bilo", kazao je Van Baal.
Manojlo Milovanović je tokom rata bio načelnik glavnog štaba Vojske Republike srpske (VRS).
Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik VRS-a, optužen je za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Prema navodima optužnice, sudjelovao je u kreiranju i provođenju strategije granatiranja i snajperisanja Sarajeva, uslijed čega su ubijene tisuće civila.
General Van Baal je rekao kako je primijetio da je Karadžić imao efikasnu kontrolu nad vojskom, te je to u sudnici objasnio u nekoliko primjera. Između ostalog, svjedok se prisjetio situacije kada je 600 srpskih vojnika opkolilo kanadske mirovne snage, a na znak optuženoga povukli su se za 20 minuta.
"Bilo je primjera iz kojih sam zaključio da kada se nešto odlučivalo, o tome se odluka donosila na Palama, i to je provođeno na terenu", pojasnio je svjedok. Van Baal je govorio i o tome kako je srpska strana nakon juna 1994. godine uvela brojne restrikcije na dovoz humanitarne pomoći u enklave Srebrenicu, Žepu i Goražde.
"Sve češće su konvoji vraćani, nije im dopuštan prolaz. Motivi za to - ono što je nama rečeno - bili su kašnjenje konvoja ili da nema razloga da prolaze ili da zahtjevi nisu na vrijeme dostavljeni... Bilo je puno optužbi da su korišteni za krijumčarenje robe u enklave, transport naoružanja za muslimane, za nelegalnu trgovinu... Oni su bili veoma maštoviti u stalnom nalaženju novih razloga za vraćanje konvoja", prisjetio se svjedok.
Prema njegovim riječima, posljedice sprečavanja prolaska konvoja su se osjetile u jesen i zimu te godine, te je u enklavama "postajala sve dramatičnija i očajnija situacija", što je na kraju dovelo do pada Srebrenice u julu 1995. godine.
Haško tužiteljstvo smatra da je Karadžić odgovoran za ograničavanje dovoza humanitarne pomoći u enklave Srebrenicu, Žepu i Goražde, u nastojanju da se stvore nepodnošljivi životni uvjeti za njihove stanovnike.
U unakrsnom ispitivanju Karadžić je pitao svjedoka da li su UNPROFOR-u uvijek bili saopćeni razlozi za zaustavljanje ili vraćanje konvoja, što je Van Baal potvrdio, ali je dodao da ti razlozi "nisu bili validni".
Karadžić je kazao da su srpskoj strani bile sumnjive dodatne količine municije koju je UNPROFOR unosio u enklave, te da je nakon svakoga konvoja koji uđe u enklavu muslimanska strana povećavala djelovanje iz te enklave.
"Srpska strana je vodila brigu o tome da ne bude poražena i da tom porazu ne doprinese odobravanje konvoja. Da li je srpski vojska tražila da pregleda konvoje jer je bila zla ili radi svojih briga o tome šta se drugoj strani transportira? Jesu li Srbi bili zli ili su bili zabrinuti?", pitao je optuženi svjedoka, koji je odgovorio da "ne može nagađati šta su oni imali na umu".
Van Baal je kazao da su humanitarni konvoji bili isključivo za civilno stanovništvo i nisu imali veze s jačanjem vojnih kapaciteta.
"Humanitarni konvoji nikada nisu nosili vojni materijal. (...) Sve što se transportiralo navedeno je u manifestnom listu. Osobni predmeti se nisu navodili, i to nije trebalo biti izloženo pretresu, to je trebalo ostaviti na miru. To su pravila UN-a i sve strane su se obvezale da će to poštovati. Međutim, to se nije dešavalo", dodao je Van Baal.
Unakrsno ispitivanje generala Van Baala bit će nastavljeno u četvrtak, prenio je Justice Report.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
