Karadžićeva odbrana traži razgovor s Carlom Bildtom

Karadžić, koji je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH 1992-95, od prvog pojavljivanja pred Tribunalom krajem jula prošle godine tvrdi da mu je Holbruk garantovao imunitet.

Sudsko vijeće je, međutim, već odlučilo da, čak i da sporazum s Holbrukom postoji, navodni Karadžićev imunitet pred Tribunalom nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom određivanju kazne.

U danas objavljenom podnesku, odbrana je navela da je u ljeto 1996. godine Bildt, kao visoki predstavnik u BiH, bio u svakodnevnom kontaktu sa Holbrookom, te da su "zajednički bili odgovorni da isposluju ostavku Karadžića" uoči prvih izbora poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

"U svojoj knjizi, Bildt opisuje usko koordinisane napore koje su on i Holbruk činili da dobiju Karadžićevu ostavku u julu 1996. godine. Karadžić, zato, vjeruje da Bilt ima informacije u vezi sa odredbama sporazuma sa Holbrookom, uključujući i obećanje da Karadžić neće biti podvrgnut krivičnom postupku pred Haškim tribunalom", piše u podnesku.

Karadžić je precizirao da je krajem marta i krajem aprila pismom zatražio od švedskog ambasadora u Hagu da njegovom pravnom savjetniku Peteru Robinsonu omogući razgovor s Bildtom, aktuelnim ministrom inostranih poslova Švedske.

Budući da švedske vlasti nisu odgovorile, odbrana je od sudskog vijeća zatražila da pozove zvanični Štokholm da Bildta učini dostupnim za razgovor s pravnim savjetnikom optuženog - prenose mediji.

Bildtovu nedostupnost odbrana je navela kao razlog da joj se, po drugi put, odobri dodatno vrijeme za ulaganje zahtjeva za odbacivanje optužnice i obustavu postupka, koji zasniva na tvrdnji da Karadžić uživa imunitet koji mu je garantovao Holbruk u ime SAD i UN. Taj podnesak Karadžić bi trebalo da uloži do 7. maja.

Kao drugi razlog za produženje roka, u podnesku je istaknuto da SAD još nisu odbrani dostavile sve dokumente o sastanku Holbrooka sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem 18. jula 1996. godine u Beogradu, na kojem je navodno postignut sporazum o Karadžićevom imunitetu.

Prema odbrani, vašingtonska administracija još nije odobrila ni da Karadžić u zahtjevu za odbacivanje optužnice citira dijelove razgovora koje je njegov pravni savjetnik Robinson polovinom aprila u Vašingtonu vodio sa američkim diplomatom Philipom Goldbergom koji je na sastanku Holbruka sa Miloševićem vodio bilješke.

U Karadžićevom podnesku piše da američke vlasti još nisu odobrile ni da odbrana upotrijebi diplomatsku depešu koju je 22. jula 1996. godine State Departmentu uputio tadašnji ambasador SAD u Sarajevu John Menzis.

Ta depeša je, prema tumačenju odbrane, "važan dokument koji podržava njegovu tvrdnju da je postojao sporazum" kojim je Holbrooke obećao Karadžiću imunitet od Tribunala.

Davanje dozvole za upotrebu, SAD su, u skladu sa pravilima Tribunala, prethodno postavile kao uslov za dostavljanje dokumenata Karadžiću, kao i intervjue sa svojim zvaničnicima.

Nekadašnji predsjednik RS optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.

Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Hag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred Tribunalom odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.