Kao razloge za upućivanje sudskog poziva grčkom predsjedniku, Karadžić navodi da je Papulas bio mistar vanjskih poslova Grčke od 1993. do 1996. godine i da je tokom predsjedavanja Grčke EU u prvoj polovini 1994. godine imao važnu ulogu u mirovnim pregovorima u BiH, navodi se u saopštenju Haškog tribunala.
Karadžić vjeruje da Papulas ima informacije bitne i neophodne za njegovu odbranu od optužbi da je odgovoran za granatiranje Markala, da je bio dio zajedničkog zločinačkog poduhvata u zločinima protiv muslimana 1994. i 1995. godine, kao i da je odgovoran za uzimanje za taoce pripadnika UN u maju 1995. godine, javili su beogradski mediji.
Haški optuženik se u više navrata obraćao grčkim vlastima, zahtijevajući da se Papulas sastane sa njegovim pravnim savjetnikom, ali se Grčka tome protivila.
Sudsko vijeće Haškog tribunala je u martu odbilo već jedan ovakav Karadžićev zahtjev uz obrazloženje da prisustvo Papulasa nije neophodno budući da Karadžić već ima dovoljno informacija o onome o čemu bi Papulas svjedočio.
Tužilaštvo je 4. maja završilo za iznošenjem dokaza, a za 16. oktobar je najavljeno saslušanje prvih svjedoka odbrane.
Karadžić je pred Haškim tribunalom optužen za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine. On je uhapšen u julu 2008. godine i izručen Tribunalu, poslije 13 godina u bjekstvu, a suđenje mu je počelo 16. oktobra 2009. godine.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
