Karadžić je kazao tokom ispitivanja vještakinje Dorothee Hanson da je njen nalaz i mišljenje o radu srpskih kriznih štabova i ratnih predsjedništava u BiH tokom ratnog perioda “pretjerano pristrasan u korist Tužilaštva” te da se njime “prikazuje da su Srbi etnički čistili teritorije”.
"Ja ne koristim riječi etničko čišćenje u svom nalazu. Čak ne koristim ni termin čišćenje. Ono što stoji u nalazu jeste da su muslimani na teritorijama pod srpskom kontrolom tražili sigurnost, a rješenje srpskih vlasti bilo je da isele muslimane. Ovim aktivnostima su rukovodili krizni štabovi", odgovorila je Hanson, koja je sa svjedočenjem počela 9. juna ove godine.
Hanson je dodala da srpski krizni štabovi nisu vršili protjerivanje kompletnog nesrpskog stanovništva, već su “poticali da se muslimani i Hrvati isele, ali samo u onoj mjeri da Srbi mogu efikasno da sprovode vlast”.
Haško tužilaštvo tereti Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i Srpske demokratske stranke (SDS), da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio da se nesrpsko stanovništvo s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo ukloni kroz zločine genocida, ubistava i deportacije.
Skupa s Karadžićem u udruženom zločinačkom poduhvatu, kako smatra Tužilaštvo u Haagu, bili su članovi rukovodstva bosanskih Srba, članovi SDS-a i državnih organa na republičkom, regionalnom i lokalnom nivou, uključujući krizne štabove i ratna predsjedništva.
Karadžić je tokom ispitivanja vještakinje Hanson rekao da je njen nalaz “baziran na optužnici” te da ne sadrži niti jedan oslobađajući dokaz.
"Tokom rada na nalazu, tražim dokaze koji podržavaju teze Optužbe i tražim sve dokumente koji mogu osporiti te teze kako bi se možda promijenile stavke optužnice. Svakako nisam izvještaj zasnovala na optužnici", kazala je Hanson.
Nakon što je optuženi Karadžić vještakinji prezentirao dokaze u kojima se navodi da su krizne štabove i ratna predsjedništva imali i “bosanski Hrvati i muslimani”, Hanson je rekla da je upoznata sa činjenicom da su sve strane u sukobu tokom rata imale “kolektivne općinske organe uprave”.
"Krizni štab i ratno predsjedništvo ne spominju se u bilo kojem od saveznih ili republičkih zakona. To je izmišljeni termin koji nije bio predviđen u zakonodavstvu, a SDS je to iskoristio u druge svrhe kako bi preuzeo nadležnost kolektivne vlasti. Svjesna sam da je bilo drugih kriznih štabova", kazala je Hanson.
Prema Karadžiću, općinske vlasti u BiH su bile “poput država u malom, koje su imale svog vrhovnog komandanta”, na šta je vještakinja Hanson rekla da su, “po sistemu upravljanja bivše Jugoslavije, općine imale veliki stepen autonomije”.
Naredno ročište zakazano je za petak, 17. juni, kada će se nastaviti unakrsno ispitivanje vještakinje Hanson, javio je BIRN - Justice Report.
Preminuo bodybuilder zvani "Čudovište", u autobiografiji je pisao o hemiji i suplementaciji
Tačno 100 dana do Olimpijskih igara: Lana Pudar za sada jedina iz BiH osigurala učešće
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
