Mandić, nekadašnji pomoćnik ministra za unutrašnje poslove BiH, a kasnije ministar pravde Republike srpske, kazao je da Stranka demokratske akcije (SDA) nije poštivala međustranački dogovor sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), na kojem je insistirao optuženi Radovan Karadžić.
“Po mom znanju, predsjedniče, vi ste u nekoliko navrata tražili da se ispoštuje dogovoreni koncept sastavljanja vlade i vladinih aparata - upravnih organa. Vi jeste malo plahovit čovjek, pa reagujete burno, ali nije bilo pritisaka da se radi bilo šta što nije na osnovu dogovora stranačkog ili zakona”, pojasnio je Mandić, koji je sa svjedočenjem počeo 30. juna.
Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku SDS-a i RS-a, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju sudi se za genocid počinjen u sedam bh. općina 1992. i u Srebrenici 1995. godine, kao i za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Mandić je kazao da je krajem 1991. i početkom 1992. godine primijetio da se u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) BiH zapošljava ogroman broj muslimanskih i hrvatskih vojnih dezertera koji nisu željeli služiti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), te da su čak primani “dobrovoljci, koji nisu znali dobro srpskohrvatski jezik”.
“Sreli smo ljude koji slabo govore jezik, nisu se znali kretati kroz BiH, a bili su zaposleni da rade kao rezervni policajci, i to je stvaralo strah i nepovjerenje unutar samog MUP-a”, kazao je Mandić.
Svjedok je za selektivno zapošljavanje optužio Avdu Hebiba, tadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za uniformiranu policiju, za kojeg je rekao da je radio “stranački, po naređenju SDA”, te “mimo sistematizacije i zakona”.
“Hebib je stvarao paralelnu oružanu silu u policiji. On je dizao rezervni sastav i naoružavao je one koji su bili rezervisti u vojsci – Muslimane i Hrvate”, dodao je Mandić.
Prema njegovom svjedočenju, ovakvo ponašanje bošnjačkog stanovništva pod vodstvom SDA dovelo je do stvaranja straha kod srpskog naroda, te je kao rezultat oformljena Skupština srpskog naroda u BiH, srpske opštine, te srpski kolegij pri MUP-u BiH.
Na kraju ovog ročišta predsjedavajući Sudskog vijeća O-Gon Kwon kazao je Karadžiću da je do sada potrošio oko šest sati od odobrenih 20 za unakrsno ispitivanje svjedoka Mandića, te da bi se trebao “skoncentrirati na relevantnija pitanja”.
“Ja sam ovdje optužen za udruženi zločinački poduhvat, i slažem se da je postojao, ali ne na srpskoj strani. Mi moramo pokazati šta je bio izazov i koja je bila prijetnja Srbima. Moramo sklopiti sliku ko je kontrolirao situaciju i ko je htio rat, a Muslimani i Hrvati stvorili su nelegalnu vojsku”, odgovorio je Karadžić.
Naredno ročište zakazano je za četvrtak, prenio je Justice Report.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
