{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kantonalnim ministarstvima zdravstva naložena pripravnost

F
4.2.2012. u 20:36
0
1
Kantonalnim ministarstvima zdravstva naložena pripravnost
0
Kantonalnim ministarstvima zdravstva naložena pripravnost
Rusmir Mesihović
Federalni ministar zdravstva Rusmir Mesihović posjetio je danas u poslijepodnevnim satima centralni punkt Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo i Kliniku za urgentnu medicinu KCUS-a, saopćeno je iz ministrovog kabineta.
Tom prilikom ministar Mesihović razgovarao je s predstavnicima tih ustanova i dežurnim medicinskim ekipama koji su ga izvijestili da te ustanove i pored otežanih uvjeta zasad uspijevaju da odgovore na sve potrebe pacijenata.

Zahvalio je tim zdravstvenim ustanovama, kao i svim drugim zdravstvenim radnicima u FBiH koji ulažu dodatne napore da bi održali normalno funkcioniranje zdravstvenog sistema u trenutnim vanrednim uvjetima.

Federalno ministarstvo zdravstva je u stalnom kontaktu s kantonalnim ministarstvima zdravstva i uputilo im uputu o poduzimanju neodloživih mjera u cilju održavanja funkcioniranja zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.

"Kantonalnim ministarstvima zdravstva naložena je stalna pripravnost u cilju nesmetanog funkcioniranja zdravstvenog sistema u novonastalnim vanrednim uvjetima, te stalno izvještavanje ovog ministarstva o stanju na terenu", saopćeno je.

Prema prvim dostupnim informacijama, nisu zabilježeni veći problemi u funkcioniranju zdravstvnih ustanova, a na terenu se poduzimaju brojne aktivnosti u cilju nesmetanog funkcioniranja sistema zdravstvene zaštite.

Federalno ministarstvo zdravstva u stalnom je kontaktu i sa Federalnom upravom civilne zaštite, kao i drugim relevantnim institucijama u cilju koordinacije aktivnosti koje se odnose na zaštitu zdravlja stanovništva.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva podsjećaju i na preporuke stanovništvu koje je izdao Zavod za javno zdravstvo FBiH prema kojima hronični bolesnici, prvenstveno srčani bolesnici i astmatičari, kao i starije osobe trebaju izbjegavati ili ograničiti izlaske naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima.

Ukoliko se boravi na otvorenom odjeća treba da je topla i komotna, slojevita, po mogućnosti od vune ili pamuka, s vanjskim slojem nepropusnim za vlagu i vjetar. Ako je usljed povećanog znojenja odjeća vlažna, potrebno ju je presvući i osloboditi se viška odjevnih predmeta.

"Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje mogu dovesti do umaranja, a drhtavica je znak za hitan povratak u zatvoreni prostor.

U organizam je potebno unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka, a izbjegavati alkohol i velike količine kafe. Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito bogata bjelančevinama, tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, te voće.

Preporučuje se i izbjegavanje hodanje po zaleđenoj površini. Ako je usljed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je potražiti pomoć ljekara. Pomoć ljekara je potrebna i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja i u slučaju jake glavobolje", navode iz ministrovog kabineta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: