Upravo iz tog razloga u Banjoj Luci je organizovan sastanak sa predstavnicima nadležnih ministarstava, zavoda i opština na čijem prostoru se nalaze stećci.
Ministar civilnih poslova BiH je istakao da na putu nominacije stećaka na Listu svjetske Baštine prvenstveno treba dokazati da su stećci dio kulturne baštine ovih prostora, koji treba biti zaštićen.
"Ovaj projekt je izuzetno bitan za BiH, kako bismo mogli svima pokazati da smo kulturan svijet koji štiti svoju baštinu, koja je toliko dugo praktično bila prepuštena propadanju, gdje su mnoge nekropole bile potpuno uništene ili doživljavaju svoju drugu fazu rušenja", naveo je Nović.
Direktor Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS Goran Milojević danas je rekao kako je trenutno stanje nekropola sa stećcima različito kada je u pitanju njihova očuvanost te da je suština projekta koji će danas biti razmatran zaustavljanje neplanske i nestručne intervencije na svim nekropolama.
"Prvenstveni cilj je zaštita spomenika, ali i njihova prezentacija javnosti, to jeste turistički razvoj opština u kojima se stećci nalaze", rekao je Milojević.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović također je naglasio važnost projekta zaštite stećaka.
"Deset od 22 nekropole sa stećcima se nalazi na području devet opština RS. Želimo pružiti punu podršku kako bismo ovaj projekt uspješno doveli do kraja", rekao je Kasipović na konferenciji koja je održana prije današnjeg razmatranja projekta u Banjoj Luci.
Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici koji su nastajali u periodu od 11. do 15. vijeka. Kako je danas rečeno, do sada je pronađeno više od 66.000 stećaka, a više od 50.000 ih je na području BiH, odnosno na prostoru Hercegovine.
