Najviše provala u stanove događa se za vrijeme godišnjeg odmora i u dane vikenda kada građani nisu u svom stanu ili kući. Ali nije rijetkost da lopovi obiju stan i dok su građani na poslu, u šetnji i slično.
"Prije nego izvrši provalu, lopov građanina prati, provjerava telefonom da li je neko kući ili, pak, zvoni na vrata i navodno traži neku osobu, a potom se ispričava i kao, čudi se, kako taj ne stanuje baš tu“, kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com Irfan Nefić, portparol MUP-a KS.
Nefić je naglasio da građani koji primijete da se u blizini njihovih kuća ili stanova komšija vrzmaju sumnjive osobe trebaju to prijaviti policiji, a veoma je bitno da zapamte i izgled osobe, kako bi je mogle opisati policiji.
Ako provalnik bravu ne otvori podesnim ključem ili uz pomoć alata, zvanog "češalj“, provalnik bravu lomi uz pomoć naprave "top lomač“ ili najobičnijim kliještima – papagajkama.
Mnogi građani se odlučuju postaviti protivprovalna vrata. Međutim, postoje različite vrste protivprovalnih vrata koje, prema riječima Nefića, koštaju od 250 do 2.000 KM.
"Protivprovalna vrata slabije kvalitete ili koja nisu dobro postavljena provalnici mogu otvoriti postavljanjem dizalice ispod vrata. Zato je bitno obratiti pažnju koja vrata se kupuju i kako se postavljaju“, kazao je Nefić, dodajući da građani ako idu čak i nakratko iz stana u posjetu komšiji, prijatelju, porodici... ne ostavljaju otvorene prozore ili balkonska vrata, jer lopovi vješto koriste takve prilike i neopaženo ulaze u stanove, te za veoma kratko vrijeme odnose novac, zlatni nakit, oružje ili vrijedniju tehničku robu.
Također, građani koji idu na odmor na nekoliko dana, o tome bi trebali obavjestiti komšije i zamoliti ih da obrate pažnju na njihov stan. Novac i zlatni nakit, koji ne nose sa sobom na odmor, trebali bi povjeriti bližoj rodbini na čuvanje ili pohraniti ih u trezor neke banke.
Nakit i dragocjenosti građani bi trebali fotografisati radi prepoznavanja i lakšeg pronalaska, a treba zapisati serijske brojeve skupocjenih uređaja i oružja.
Nisu rijetki slučajevi da građani provalu u stan uopće i ne prijave policiji, što je greška, jer policija kada pronađe ukradene predmete ne zna kome pripadaju.
Također, policija iz stanova u koje je provaljeno uzima otiske prstiju, te je lakše identifikovati provalnika.
Inače, u prvih devet mjeseci ove godine na području Kantona Sarajevo evidentirano je 4.473 krivična djela protiv imovine što je za 23 ili 0,5 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Evidentirane su 2.928 teške krađe, 612 krađa, 120 pokušaja teške krađe, te 347 razbojništava. Rasvijetljena su 2.233 djela.
Prema Krivičnom zakonu FBiH za krivično djelo teške krađe, u šta spada i provala u stanove, prema riječima Jasmine Iftić, portparola sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
