{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako su nekad Banjalučani obilježavali Bajram

A
19.8.2012. u 18:37
25
32
Kako su nekad Banjalučani obilježavali Bajram
25
Kako su nekad Banjalučani obilježavali Bajram
Džamija Ferhadija u Banjoj Luci (Foto: Anadolija)
Nekad su se u Banjoj Luci bajramski praznici obilježavali na vrlo specifičan način, koji je privlačio pažnju svojim zanimljivim i unikatnim detaljima.
Danas je malo onih koji se sjećaju da je u Banjoj Luci, tačnije u nekadašnjem Gornjem Šeheru, postojao običaj kojeg nije bilo u cijeloj BiH. Na Bajram bi djevojke sa Graba, najstarijeg dijela Šehera, otpjevale nekoliko sevdalinki nakon čega bi kolona ljudi krenula na mjesto na kojem su momci birali djevojke za igru, ali i na kojem su ugovarani i brakovi.

"Kad bi otpjevale, onda je taj svijet krenuo niz tadašnji `carski drum`. Šetali su oko 800-900 metara drumom, po jednoj vrsti korza i onda su se okretali na jednoj krivini. To šetalište sa krivinom nazvano je `okreta`. I dan danas oni koji su rođeni u Gornjem Šeheru kažu `okreta`, iako više nema te manifestacije“, navodi se u literaturi koja opisuje nekadašnje obilježavanje Bajrama u Banjoj Luci.

Na "okreti“ momci i djevojke nastojali su se približiti jedni drugima što su više mogli.
A, kad bi pošlo kolo, onda se tresla zemlja na Grabu. Tada su momci koristili priliku da uhvate djevojku za ruku, odnosno da djevojka uhvati za ruku momka. Bili su bubnjevi i harmonike, moglo se popiti i pojesti. Bilo je i poslastica. Dok su mladići i djevojke šetali, njihovi su roditelji sjedili na meraji, pokraj puta.

Iako je bila svečanost, ništa se nije prepuštalo slučaju, jer su roditelji pratili svaki korak, da se ne bi nešto nepredviđeno desilo. Gledalo se i da li momak odgovara djevojci i da li momku odgovara djevojka po socijalnom statusu.

"Ako bi vidjeli da odgovaraju jedno drugome, onda su se roditelji iz potaje dogovarali i tu je znalo biti dogovoreno brakova koji su opstajali godinama. Kada ne bi bilo kola, mladi bi šetali, ali svako je nastojao da bude do svoje djevojke. Roditelji su pazili na njih, jer kažu da su djevojke đavoli, a momci još gori, pa su pazili da neće ko pobjeći u kakav grm”, navode pomenuti izvori.

Kad bi pala noć, djevojke bi otpjevale još nekoliko sevdalinki nakon čega bi manifestacija bila završena. Običaji blijede, a pogotovo nakon Drugog svjetskog rata, dolaska tadašnje vlasti.

Na "okreti“ danas nije bilo mladih momaka i djevojaka i ugovaranja brakova, ali je ona ostala jedan od simbola Gornjeg Šehera i bajramske manifestacije jedinstvene u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: