Prema nekim statistikama, BiH ima 53 posto površine pod šumama i nalazi se na trećem mjestu u Evropi, iza Finske i Norveške, ali po drvetu i zalihama drveta koje ima šuma u sebi ona se nalazi na 22. mjestu u Evropi, kazao je predavač dekan Šumarskog fakulteta prof. dr Faruk Mekić.
Prof. Mekić je naglasio kako su "bh. šume preživjele u zadnje vrijeme dosta teških vremena i došlo je do devastacije usljed ratnog stanja".
Za vrijeme rata najviše su otećene šume oko Sarajeva, jer u toku zimskih dana kada nije bilo nafte i drugih energenata sjekla se šuma na Igmanu i oko njega i unosila u Sarajevo, a stradale su šume i oko Višegrada kada su paljene kako bi se ljudi koji su se sklanjali u njih istjerali na čistinu, kazao je prof. Mekić.
Privatne šume su više devastirane nego državne a naš je zadatak sačuvati ih jer želimo spasiti naše šume, a posebno promovirati Igman i Bjelašnicu kao ekološki centar Evrope, dodao je.
Prof. Mekić je kazao kako je jela kao vrsta drveta među najugroženijim vrstama kod nas, naglasivši kako se ona smatra mimozom naših šuma i najosjetljivija je vrsta.
Historija je pokazala da s nestankom šuma nestaju narodi na tome prostoru. S uništavanjem šume raspada se čitav ekosistem i nestaju neke biljne i životinske vrste, kazao je prof. Mekić, dodajući da što prije treba donijeti odluku o pošumljavanju kako bismo spasili šume.