Nediplomatski jezik kojim se Lajčak nedavno poslužio uistinu je šokirao mnoge, ali Bosna i Hercegovina nije jedina država koja prolazi kroz težak period. Dok obilježava prvu godišnjicu od proglašenja nezavisnosti, Kosovo i dalje nije izgladilo stvari sa Srbijom. Hrvatska, Makedonija i Srbija na različitim su putevima prema EU, ali, piše Economist, Bosna bi mogla biti najproblematičnija.
Lajčak je jasno dao do znanja da "mrtvi konj" o kojem je govorio nije sama BiH, već njegov ured. U teoriji, ured visokog predstavnika ima ovlasti da interveniše u obavljanju državnih poslova. Njegovi prethodnici ove ovlasti su koristili, ali bez podrške SAD-a i EU, to je postalo sve teže. Lajčak je očigledno odlučio da odustane čim mu se pružila prilika za boljim poslom, zaključuje novinar Economista.
Kad je u pitanje budućnost zemlje, Bosna i Hercegovina izgleda paralizovano. EU zahtijeva reforme, ali one većinom bivaju blokirane od strane Milorada Dodika, lidera Republike Srpske. Ipak, nije on jedini lider koji opstruira. Lajčak je često znao reći da su političari u BiH najveći problem.
Druge balkanske zemlje su nešto naprednije, iako Lajčak smatra da "nisu dovoljno zrele" da pristupe Evropskoj uniji. Hrvatskoj, koja je najbliža članstvu u EU, sada na put staje susjed Slovenija koja koristi svoje moći o pitanju granica.
Nešto južnije, u Makedoniji, probleme prave Grci koji ne pristaju da ova država koristi to ime, pošto se jedan dio Grčke teritorije također zove Makedonija.
I Srbija je blokirana. Holandija uslovljava njen put prema EU hapšenjem Ratka Mladića, generala osumnjičenog za genocid u toku rata u BiH, za kojeg se vjeruje da se nalazi u Srbiji, te ga treba uhapsiti i izručiti Haškom tribunalu. Ipak, srbijanski premijer Božidar Đelić najavio je kandidaturu za EU u junu ove godine.
Crna Gora, zemlja koja je već aplicirala za status kandidata za ulazak u Evropsku uniju, i dalje čeka na odgovor.
U zaključku lista Economist stoji da je zemlje na zapadu Balkana svjetska finansijska kriza značajno pogodila, te da su investitori usporili provedbe projekata, a vlade traže način za pronalaskom plana spašavanja. Jedan od srbijanskih političara situaciju je dobro opisao riječima kako "postoji osjećaj da smo zapeli".
